Foto: Shutter
SLOVENSKO novinarsko društvo (DNS) najavilo je da će zatražiti izmjene sadašnjeg kaznenog zakonika, prema kojemu novinarima koji objave tajne podatke državnih službi prijeti zatvorska kazna.
Delić je prije dvije godine u seriji članaka, pozivajući se na izvore u tajnim službama, pisala o navodnim kontaktima i vezama Slovenske demokratske stranke (SDS) tadašnjeg premijera Janeza Janše s nekim pripadnicima lokalnih društava "Blood and Honour" u Sloveniji, a radi se o organizaciji koju povezuju s desničarskim ekstremizmom.
"Riječ je o vrlo opasnom procesu", rekao je na konferenciji za novinare u Ljubljani komentirajući početak procesa predsjednik DNS-a Matija Stepišnik, rekavši da je novinarka "Dela" objavila podatke koji su nesumnjivo u javnom interesu i zato ne bi smjela biti kazneno odgovorna.
Zato će novinarsko društvo uložiti zahtjev za formalnim izmjenama sadašnjeg kaznenog zakonika kako bi se dekriminalizirao rad novinara koji je u javnom interesu, a založit će se i za ukidanje kaznenog djela sramoćenja budući da su novinari često tuženi za povredu časti i dobrog imena, najavio je Stepišnik.
Prema njegovim riječima, nedavno je policija ispitala još dvoje novinara koji su kazneno prijavljeni zbog sličnih slučajeva pa dio kaznenog zakona koji se odnosi na odavanje tajnih podataka treba promijeniti, a novinare koji se bave svojim poslom u interesu javnosti zaštititi.
"Pozivamo državu da ne progoni novinare koji otkrivaju tajne podatke, a vladu da dekriminalizira odgovornost novinara za takve objave", kazao je Stepišnik.
Protiv kaznenog progona novinarke "Dela" izjavama su se zauzele i neke međunarodne novinarske udruge.
Na sudu zbog pisanja o djelovanju Udbe
Na okružnom sudu u Ljubljani u ponedjeljak je održano prvo ročište u procesu koji je nekadašnji čelnik slovenske republičke Službe državne sigurnosti (tzv. Udbe) Janez Zmeljarič pokrenuo protiv novinara i fotografa tjednika "Reporter", jer su ga u seriji članaka povezivali s atentatima na pripadnike hrvatske političke emigracije u inozemstvu 70-ih godina prošlog stoljeća.
Novinar Igor Kršinar i fotoreporter Primož Lavre prema prijavi Zemljariča optuženi su za klevetu i povredu časti, a na suđenju su negirali krivicu.
"Nisam kriv. Sudu sam pojasnio da su svi moji objavljeni prilozi nastali na osnovi arhivskog gradiva", kazao je Kršinar nakon završenog ročišta, dodavši da se u to vrijeme Zemljarič nije odazivao na njegove novinarske pozive da dade svoje objašnjenje događaja iz 70-ih godina, kad je vodio tajnu službu.
Krivnju je negirao i fotoreporter spomenutog tjednika Primož Lavre, čije su fotografije bile iskorištene za fotomontažu kojom je tjednik Zemljariča prikazao kao "terorista", sa strojnicom u rukama.
U seriji članaka o djelovanju slovenskog SDS-a u Austriji i Njemačkoj sedamdesetih godina prošlog stoljeća, Kršinar je među ostalim ustvrdio da je Zemljarič dao odobrenje za ubojstvo Nikice Marinovića, hrvatskog emigranta ubijenog 1975. godine u Klagenfurtu.
Zemljarič to i druge navode o svojoj umiješanosti u tadašnje djelovanje "Udbe" izvan Slovenije negira. Kršinar je ustvrdio da su njegovi članci o Zemljariču zasnovani na arhivskom gradivu do kojega je u slovenskom državnom arhivu došao istraživač Roman Leljak.
Zemljaričev odvjetnik Marko Kosmač zatražio je da se u nastavku suđenja dodatno ispitaju Zemljarićevi nekadašnji suradnici, odnosno kolege iz bivše tajne službe te izjavio da postoji dokument po kojemu je Martinovića ubilo Hrvatsko revolucionarno bratstvo, odnosno da je nastradao u emigrantskim sukobima.
Uvrštavanju tog navodnog dokumenta kao dokaza u sudski spis suprpotstavila se obrana, Pri tome su se pozvali na izjave nekadašnjeg jugoslavenskog obavještajca Božidara Spasića iz Beograda da je nekadašnja "Udba" u svojim tajnim operacijama namjerno stvarala pomutnju među emigrantima, krivotvoreći njihove dokumente i izazivajući nepovjerenje među političkom emigracijom te da je sama raspolagala čak i pečatom Hrvatskog revolucionarnog bratstva.