Screenshot: N1
DUBRAVKO Merlić je u Pressingu N1 televizije ugostio renomiranog makroekonomista Velimira Šonju koji je ponudio svoja gledišta na globalne i lokalne ekonomske trendove.
"Ono što se ekonomski događalo je da u trenutku kada je postojala prilika da se povuku neki radikalniji potezi na početku mandata oni su otišli u krivu stranu. Podizanje PDV-a, uvođenja dodatnog poreza na dividendu i isplatu dobiti i veliko podizanje cijena infrastrukturnih usluga, prvenstveno energenata poput plina i goriva. Dodatno nisu imali sreće jer je prisutan rast u EU odjednom počeo padati. Tada je Vlada krenula u krivom pravcu. Od tada nisu imali snage preokrenuti cijelu priču", rekao je.
Temeljna strateška pogreška Vlade
Prema njegovim riječima Vlada nije bila svjesna proračunskog problema. "Oni su mislili da se može nekakvim državnim investicijama potaknuti rast koji će sam od sebe početi puniti proračun. I da će se kroz to riješiti problem naših javnih financija. Dogodilo se upravo suprotno. Državnih investicija nije bilo jer ih nije moglo ni biti i to je temeljna strateška pogreška ove vlade. Zato što smo kao država prezaduženi kao i naša poduzeća. Državne investicije nisu poluga koja će pokrenuti gospodarstvo, to su privatne investicije. Ako gledamo retoriku bivšeg ministra Slavka Linića ona je bila vrlo kontra privatnog sektora. Tu je postojala strateška pogreška koja se do danas vraća", ocijenio je stručnjak i dodao da se nakon odlaska Linića retorika prema privatnom sektoru i poduzetnicima "malo poboljšala".
Šonje se pokazao kao pobornik monetizacije autocesta i outsourcinga od kojih, kako kaže, Vlada nije trebala odustati.
Na upit o kritici monetarne politike i lihvarskih kamata koje je tijekom predsjedničke kampanje uputio Ivan Vilibor Sinčić makroekonomist kaže da mladi kandidat nije ponudio realna rješenja.
"Uglavnom ako govorimo o monetarnom sistemu postavlja se pitanje što možemo napraviti. Koje su to konkretne stvari da bi se smanjile kamatne stope. Bez rješenja problema državnih financija nemoguće je bitno reducirati kamatne stope u Hrvatskoj. Svatko tko govori da je to moguće zakonima je nerealan. Sinčić nema konkretnu ideju i program da se to postigne".
Izbjegavanje rezova
Na Merlićevu konstataciju da štednja "očito nije najbolji odgovor na recesiju", odnosno na pitanje treba li EU krenuti američkim stopama, Šonje je odgovorio da oporavak ne treba povezivati s rezanjem rashoda.
"Rezanje rashoda se radi kad nemate izbora. Većina zemalja koje su se uspješno opravljale od krize su zemlje koje su radile velike rezove. U Hrvatskoj su se rezovi pokušavali izbjeći što je lošije nego da ste rezove napravili u pravo vrijeme. SAD ipak funkcionira drugačije. To je fundamentalno konkurentna ekonomija gdje je sve podređeno gospodarstvo i kod njih se odluke donose brzo. Oni su praktički izazvali financijsku krizu 2008. godine iz koje su se izvukli u godinu dana s brzim i velikim rezovima".
Prijetnja populizma
Konačno, zamoljen da prognozira što Hrvatsku očekuje u godinama koje dolaze, Šonje je najavio daljnju stagnaciju, ali i upozorio na rastući populizam koji bi za dvije, tri godine mogao dovesti do grčkog scenarija.
"Sve prognoze se centriraju oko +0,2 posto. To je ništa, ali realno. Hrvatska i dalje ostaje stagnantna pri čemu moramo znati da se događaju neke promjene. Industrijska proizvodnja raste, izvoz je rastao. Iduća godina neće biti jako povoljna na međunarodnom tržištu. Za ozbiljniji oporavak još uvijek čekamo da se provedu ozbiljnije reforme. S visokim stupnjem sigurnosti bih rekao da nam se u ovoj godini neće dogoditi grčki scenarij. No ako govorimo o perspektivi od tri do četiri godine i ako političke elite uključujući i ORaH, Sinčić, itd. nastave s populizmom, onda nas za dvije do tri godine može čekati grčki scenarij".