Malo ljudi zapravo shvaća što je točno ACTA i kakvu opasnost daj sporazum predstavlja. To nije slučajno; ACTA je koncipirana tako da bude prilično nejasna i dogovorena u tajnosti upravo da građani ne bi shvaćali kako je osmišljena s ciljem eliminacije osnovnih ljudskih prava.
"Pravi cilj ACTA-e je da uništi internet kakvog poznajemo i da vam oduzme vašu slobodu", poručuju Anonymous. ACTA se, naime, može interpretirati na više načina. Oni koji je pokušavaju progurati uvjeravat će vas da se radi o benignom sporazumu čiji je primarni cilj zaštititi industrijsku proizvodnju od piratskih proizvoda.
No, nešto drugačija interpretacija, ona od koje strahuju Anonymousi, pretvara ACTA-u u internetski "killswitch". Prekidač za gašenje, odnosno cenzuru World Wide Weba. "Najveća laž ikad izgovorena je da će svaka zemlja koja ratificira ACTA-u moći sama birati kako će interpretirati odredbe sporazuma", poručuju Anonymous.
Od toga strahuje i David Meyer, autor ZDNeta, koji već duže vremena prati razvoj ACTA-e. Kao prvo, Meyer ističe da ACTA još nigdje nema zakonsku težinu. Da bi do toga došle, države koje su je potpisale moraju je najprije ratificirati u svojim parlamentima. Za područje EU to će učiniti Europski parlament.
Cilj ACTA-e: Zaustaviti "širokopojasnu distribuciju"
ACTA, upozorava Meyer, predviđa zatvorske kazne i globe za sve koji se upuštaju u piratske djelatnosti, kao i u one koji im u tome pomažu. Posebno je problematičan Članak 27. ovog sporazuma, u kojem stoji da će se sankcionirati svaka širokopojasna distribucija ("widespread distribution") proizvoda zaštićenog autorskim pravima.
"Širokopojasna distribucija je osnovna karakteristika interneta", upozorava Meyer. U praksi, to se može protumačiti na sljedeći način: ako ste postavili pjesmu koja vam ne pripada na YouTube, prekršili ste zakon. Ako ste postavili sliku koja vam ne pripada na Facebook, prekršili ste zakon. Apsurd ne staje samo na tome: ratifikacijom ACTA-e kazneno djelo postaje čak i distribucija legalne tehnologije koja može koristiti u svrhu piratiziranja.
Za slobodu interneta posebno je bitan i Članak 8. ACTA-e, koji državi daje ovlasti za provođenje cenzure. Odnosno nameće joj dužnost eliminiranja internetskih stranica koje krše autorska prava. Vlasnici takvih stranica ujedno će morati platiti odštetu onima čiji su copyright prekršili. Međutim, ACTA ne definira visinu odšteta, već ostavlja nadležnoj pravosudnoj instituciji na procjenu kolika je šteta počinjena.
Zašto su dokumenti tajni?
"Kao i svi ostali međunarodni sporazumi, ACTA se mora tumačiti u skladu s Bečkom konvencijom iz 1969. godine. Članak 32. Bečke konvencije kaže da se sporazum, ako je bilo koji njegov dio dvoznačan, mora tumačiti u skladu s dokumentacijom koja je korištenja prilikom njegovog sastavljanja. Dokumentacija koja je korištenja prilikom sastavljanja ACTA-e je tajna i nikad nije bila dostupna javnosti", kažu Anonymous.
Iz Anonymousa tvrde da niti jedan moderni sporazum nikad nije bio okružen takvim velom tajnosti. Dio dokumenata koji su korišteni prilikom sastavljanja ACTA-e, tvrde Anonymous, "nabavila" je ekipa WikiLeaksa. "Sadržaj ovih dokumenata ledi krv u žilama", tvrde iz Anonymousa.
Europski parlament zadnja prepreka ACTA-i
Zadnja veća prepreka na putu ACTA-e, tvrdi Anonymous, je Europski parlament koji će o ratifikaciji ACTA-e raspravljati u lipnju ove godine. "Ako Europski parlament ratificira ACTA-u, svijetu kakvog poznajemo je došao kraj. Vaše slobode polako će nestajati. Vaš internet postupno će se pretvarati u kontrolirani, cenzurirani kanal preko kojeg će vam biti dostupan samo sadržaj produciran od strane nekoliko kompanija", tvrde Anonymous.
"ACTA je deklaracija rata protiv svakog čovjeka, žene i djeteta na planetu. Ako ste političar i branite ACTA-u, krivi ste za izdaju najviše razine i tako ćemo vas tretirati. Pobijedit ćemo ACTA-u. Nećete nas ušutkati. Izaći ćemo na ulice. Zauzet ćemo svoje vlade. Mi smo Anonymous. Mi smo legija. Mi ne opraštamo. Mi ne zaboravljamo. Očekujte nas".