Sud u Beogradu četničkog zločinca Dražu Mihailovića proglasio nevinim

Foto: Arhiva

VIŠI sud u Beogradu donio je danas odluku o rehabilitaciji Draže Mihailovića, četničkog generala iz Drugog svjetskog rata, javlja B92. Poništena je tako presuda kojom je 17. srpnja 1946. godine osuđen na smrt streljanjem kao fašistički kolaborator, te su mu oduzeta sva građanska prava.

Odluka o rehabilitaciji Mihailovića je konačna. Naime, s obzirom da je ovo bio proces u kojem je sudjelovala samo jedna strana, nitko više nema pravo žalbe na presudu. Da je sud odbio zahtjev za rehabilitacijom, građani i udruge koje su je tražili imali bi pravo uložiti žalbu.

Nacionalisti stvorili gužvu pred sudom

Ispred Višeg suda u Beogradu jutros je bila velika gužva. Sudnica nije bila dovoljno velika da primi sve koji su željeli čuti konačnu sudsku odluku o Mihailoviću, a među kojima su se isticali pripadnici Ravnogorskog četničkog pokreta i ekstremno nacionalističke organizacije Obraz. Presudu su došli saslušati i Vojislav Šešelj i princ Aleksandar Karađorđević, a pred sudom su bili vidljivi mnogi građani s istaknutim četničkim obilježjima.

Pred sudnicu su protiv rehabilitacije došle prosvjedovati pripadnice organizacije "žene u crnom", zbog čega su tri aktivistice ove organizacije privedene, javlja Blic. Protiv rehabilitacije došlo je prosvjedovati i više desetina mladih aktivista s antifašističkim oznakama, koje je policija držala na sigurnoj udaljenosti od sudnice.

Nakon što je sudac Aleksandar Trešnjev rekao da je sud odlučio kako će Mihailović biti rehabilitiran, sudnicom se prolomio aplauz. Sud je zaključio da je sporna presuda donesena u nezakonitom procesu, i to iz političkih i ideoloških razloga. "Dragoljub Mihailović smatra se neosuđivanim", rekao je sudac Trešnjev, čime je zaradio pljesak okupljenih.

Zaključili da nije imao pošteno suđenje

Prvi zahtjev na rehabilitaciju još 2006. godine podnio je Mihailovićev unuk Vojislav, a u međuvremenu se tom zahtjevu pridružilo još nekoliko udruga i stranaka.

Tijekom višegodišnjeg sudskog postupka saslušano je više desetina svjedoka, uglavnom povjesničara, a preslušane su i audio snimke sa suđenja, te je prikupljena razna druga dokumentacija.

Predlagači zahtjeva za rehabilitacijom tvrdili su da Mihailoviću nije bilo omogućeno pravo na obranu i da nije vidio svog odvjetnika do početka suđenja. Smatraju da mu nije osigurano ni pravo na nepristrano suđenje, te tvrde da mu je optužnica uručena sedam dana prije početka procesa. Dva dana nakon izricanja presude, Mihailović je streljan u Beogradu.

Osnovao četnike, streljan zbog suradnje s fašistima

Dragoljub Draža Mihailović, među svojim pristašama poznat i kao "čiča Draža", bio je srpski rojalist koji je u travnju 1941. organizirao četničku vojnu formaciju koja se najprije borila protiv sila osovine predvođenih nacističkom Njemačkom, a kasnije s njima surađivala.

Zbog kolaboracije s fašistima, Mihailović je nakon Drugog svjetskog rata uhićen, te proglašen krivim za veleizdaju i ratne zločine, zbog čega ga je Jugoslavija osudila na smrt streljanjem. Ubijen je u Beogradu u srpnju 1946. godine, a ni danas nije poznato gdje je pokopan.

Savez antifašističkih boraca Hrvatske zgrožen rehabilitacijom

Iz Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske u četvrtak su izrazili najenergičniji prosvjed i zgražanje prema odluci Višeg suda u Beogradu, koji je rehabilitirao vođu četničkog pokreta Dražu Mihailovića i poništio presudu od 17. srpnja 1946. kad je osuđen na smrt strijeljanjem.

"Odluka Višeg suda u Beogradu ulazi u red sramnih poteza i pokušaja revizije povjesti, koji ponovo vrijeđaju žrtve pobijene i uništene od strane četničkog pokreta. Ona također blati borbu svih jugoslavenskih naroda protiv fašizma i nacizma, kao i njhov ukupni doprinos pobjedi koju su ostvarile snage demokracije nad snagama mraka", navodi iz SABA RH u priopćenju.

Ističu da svoj prosvjed temelje na povijesnim činjenicama s kraja 1941. kad su se četničke jedinice Draže Mihailovića, pri njemačkoj opsadi Užičke republike, borile na njemačkoj strani i zarobile 250 partizana te ih predale njemačkom okupatoru.

Osim toga, njegove četničke jedinice napravile su pokolj muslimana u Foči, a s njemačkim i talijanskim okupatorima na Neretvi i Sutjesci sudjelovale u poduhvatu kojim su željeli definitivno uništiti Narodno oslobodilačku borbu i partizanski pokret.

Četnici su, dodaju, organizirali i izvršili velika zlodjela i pokolje diljem Bosne i Hercegovine, kao i diljem Hrvatske. I konačno, četnici i četnički konfidenti učinili su i strašne pokolje diljem Srbije i u Beogradu, navodi SABA RH, te napominje da su sve te činjenice utvrđene na suđenju 1946. godine.

"Ti dokazi su bili temelj na kojem je Vojni sud 1946. zasnivao osudu četničkog vođe u Beogradu", poručuju iz SABA RH, te podsjećaju da je na konferenciji 'velike trojke' u Teheranu donesena odluka o prihvaćanju partizanske vojske i njenog komandanta Josipa Broza Tita kao člana antifašističke koalicije.

MVEP: Hrvatska Dražu Mihailovića i dalje smatra ratnim zločincem

Neovisno o odluci beogradskog suda Hrvatska i dalje drži da je četnički vođa Draža Mihailović bio ratni zločinac, priopćeno je u četvrtak iz ministarstva vanjskih i europskih poslova.

Ta odluka "ne mijenja hrvatski stav da je on ratni zločinac i zapovjednik kolaboracionističke vojske poražene u Drugome svjetskom ratu", priopćeno je iz MVEP-a.

Zahtjev za rehabilitacijom podnijeli su njegov unuk Vojislav Mihailović, profesori s beogradskog pravnog fakulteta Smilja Avramov i Kosta Čavoški i nekoliko udruga.

Tražili su poništenje presude jugoslavenskog suda od 15. srpnja 1946. kojom je Mihailović osuđen na smrt i strijeljan zbog suradnje s nacističkim okupatorima i oduzeta su mu sva građanska prava.