Foto: Index, Admir Buljubašić / Cropix, Novosti
Pretragom specijaliziranog portala sudačka mreža Novosti us utvrdile da je Vukelić 2007. i 2008. odlučivao u najmanje 16 predmeta u kojima je HDS ZAMP bio tužitelj radi naplate autorskih prava. Iz Vukelićevog odgovora na njihov upit proizlazi da to nisu jedini predmeti vezani uz HDS ZAMP u kojima je Vukelić donosio sudske odluke; takvih predmeta bilo je najmanje 31.
U svih tih 16 predmeta koje su Novosti pronašle Vukelić je naveden kao sudac pojedinac, što znači da rješenja nije donosio kao član šireg sudskog vijeća, već je o njima samostalno odlučivao. Kako HDS prikupljanje naknada za autorska prava ostvaruje kolektivno i kako visina godišnjih naknada prema pojedinim autorima ovisi o uspješnosti naplate, Vukelić se odlučivanjem u tim predmetima našao u poziciji da o njegovim rješenjima ovise i njegovi vlastiti prihodi.
Radio pjesme za Terezu, Mišu, Ibricu...
"Vukelić je vjerojatno jedini ZAMP-ovac na VTS-u, jer nije baš čest slučaj da suci pišu za estradu, pa zasigurno nije bio problem rasporediti te predmete ostalim kolegama. No on nije smatrao shodnim da se zbog pozicije sukoba interesa izuzme od odlučivanja u predmetima HDS-a, čiji je korisnik. Da je Vukelić na platnoj listi HDS-a vidljivo je iz internetske baze ZAMP-a, u kojoj je on naveden kao autor tekstova ili kompozitor za 105 djela različitih izvođača, među kojima su i zvijezde poput Tereze Kesovije, Miše Kovača ili Ibrice Jusića, a također i iz njegove imovinske kartice u kojoj stoji da je od HDS-a na ime autorskih honorara u 2011. godini primio ukupno 5311 kunu, a u 2012. godini 3453 kune", pišu Novosti.
Iako je riječ o autorskim prihodima koji se kreću na razini od nekoliko tisuća kuna godišnje, to s vremenom predstavlja značajan iznos. Također, iako je riječ o odlučivanju o sporovima uglavnom vrijednima po nekoliko tisuća kuna, tih je sporova bilo jako puno, a neka Vukelićeva rješenja teška su i više desetaka tisuća kuna, pa je među 16 spomenutih i jedno ovršno rješenje na iznos od 54.900 kuna, koliko je ZAMP naplatio jednom kafiću iz Brezovice. Sva rješenja osim jednog bila su donesena u korist ZAMP-a, a redom je riječ o odlučivanju u različitim fazama postupaka u kojima je ZAMP tužio ugostitelje.
U svim tim slučajevima ugostitelji su se žalili VTS-u na rješenja koja su protiv njih donijeli niži trgovački sudovi, pa je Vukelić odbijajući njihove žalbe kao neosnovane mahom potvrđivao odluke prvostupanjskih sudaca, a jedina žalba koju je usvojio išla je protiv ZAMP-a. No ovdje nije stvar u tome da se dvoji oko ispravnosti njegovih rješenja, već u dvojbenoj situaciji u kojoj se našao prihvativši se odlučivanja u predmetima HDS-ZAMP-a, čiji je član i od kojeg osobno prima autorske honorare zahvaljujući, između ostaloga, i sudski uspješno nametnutoj naplati.
Što kaže Zakon o sudovima?
Među odredbama o dužnostima suca, Zakon o sudovima u Članku 89. navodi: "Sudac se mora ponašati tako da čuva svoj ugled i ugled sudbene vlasti te ne dovede u pitanje svoju nepristranost i neovisnost u suđenju i samostalnost sudbene vlasti", dok Članak 91. glasi: "Sudac se ne smije koristiti svojim radom u sudu i ugledom suda za ostvarenje svojih privatnih interesa". Zakon o parničnom postupku nalaže, pak, da će sudac, ako smatra da postoje okolnosti koje dovode u sumnju njegovu nepristranost, obavijestiti o tome predsjednika suda, koji će odlučiti o njegovom izuzeću.
"Svaka situacija u kojoj sudac svojom odlukom može utjecati ili utječe na vlastiti probitak svakako potpada pod sukob interesa, ne nužno zakonski, ali po temeljnoj definiciji da. Ako njegova odluka može utjecati na njegove prihode onda je svakako njegova objektivnost upitna", kaže za Novosti je Zorislav Antun Petrović, član upravnog odbora Transparency International Hrvatska i bivši član Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa.
Jedini se javio na natječaj za šefa suda
Vukelić u svojem odgovoru na upit Novosti, kojeg u cijelosti donosimo uz ovaj tekst, navodi da ZAMP-ovi predmeti odlukom tadašnjeg predsjednika VTS-a nisu bili raspoređeni direktno njemu, već sudskom savjetniku kojem je on bio mentor i koji je samostalno izradio nacrte odluka koje je Vukelić kao mentor prihvatio. Smatra da zato nisu postojale okolnosti koje bi dovele u sumnju njegovu nepristranost i da stoga nije bilo razloga za pokretanje postupka njegovog izuzeća.
U vrijeme donošenja spomenutih Vukelićevih rješenja predsjednik suda bio je Srđan Šimac, kojeg je, zanimljivo, tadašnji ministar pravosuđa Ivan Šimonović koncem 2008. smijenio povodom određenih kontroverzi, među kojima je bio i sukob interesa u slučaju u kojem je Šimac kao član tročlanog sudskog vijeća sudjelovao u donošenju presude u korist splitske zaštitarske tvrtke Gradska sigurnost Šimac i sin, u vlasništvu vlastitog oca i brata.
Vukelić je za suca VTS-a imenovan 2002. godine, a bio je među kandidatima za predsjednika već 2006. godine, kada je na to mjesto došao Šimac. Nakon Šimčeve smjene izabran je 2009. za predsjednika, a mandat mu istječe 1. kolovoza ove godine, pa je Državno sudbeno vijeće (DSV) početkom veljače objavilo natječaj za novog predsjednika. Na natječaj se nakon isteka 15-dnevnog roka nije javio nitko osim Vukelića, što je vrlo neobično s obzirom da je u nizu proteklih izbora vladao veliki interes za tu funkciju, koja, prema Vukelićevoj imovinskoj kartici, donosi i mjesečnu neto plaću od 19.400 kuna, što je u visini primanja potpredsjednika Vlade.
Vukelić: Nije bilo razloga da se izuzmem
"Uvodno napominjem da Visoki trgovački sud RH (VTSRH) u okviru svoje nadležnosti ne odlučuje izravno o zahtjevima stranaka već odlučuje o žalbama protiv odluka prvostupanjskih sudova, odnosno o zakonitosti prvostupanjskih odluka. Nikada mi kao sucu nisu mi bili raspoređivani u rad predmeti u kojima je jedna od stranaka HDS, ali je točno da sam kao sudac naveden u 26 odluka VTSRH u kojima je jedna od stranaka HDS.
Svi naprijed navedeni predmeti raspoređeni su u rad sudskom savjetniku Radovanu Raduki u skladu s Odlukom tadašnjeg predsjednika suda. Sudskom savjetniku Radovanu Raduki bio sam mentor, a on je u skladu sa zakonom samostalno izradio nacrte odluka koje sam kao mentor prihvatio. U 21 predmetu odluke su donesene u sjednici vijeća, a sve odluke dodatno su prošle i kontrolu Odjela za praćenje i proučavanje sudske prakse.
Iz naprijed iznesenih razloga, a posebice naglašavajući da je u svim navedenim predmetima izvjestitelj bio sudski savjetnik koji je i izradio nacrte odluka, nisam smatrao, a ne smatram niti danas, da postoje okolnosti koje bi dovele u sumnju moju nepristranost. Slijedom toga nije bilo razloga za pokretanje postupka mog izuzeća.
Navedene odluke donesene su u razdoblju od 2. listopada 2007. do 5. prosinca 2007. Prije i nakon tog razdoblja nisam radio na predmetima HDS-a. Od 1. kolovoza 2009. nakon što sam postao predsjednikom VTSRH sukladno odredbama Zakona o sudovima obavljam samo poslove sudske uprave pa dakle ne sudim niti u jednom predmetu.
Temeljem činjenice da sam kao autor prijavio svoja djela Hrvatskom društvu skladatelja, jedan sam od njegovih preko 7000 pridruženih članova. Od 1992. do danas sam u skladu s propisima prosječno primao godišnje oko 5500 kuna autorskog honorara", stoji u odgovoru suca Vukelića, dan nakon kojeg je poslao i dopunu da je pronađeno još pet njegovih ovršnih rješenja u predmetima HDS-a, ne spominjući pritom više sudskog savjetnika.