Tempirana bomba: Dugovi javnih tvrtki nova prijetnja državi

Foto: Hina

INSTITUT za javne financije objavio je analizu nedavno objavljenog izvješća o poslovanju tvrtki od posebnog državnog interesa, u kojem upozoravaju na potrebu restrukturiranja javnih trgovačkih društava, što je, prema njihovom mišljenju, ujedno i ključ uspjeha reformi javnog sektora u Hrvatskoj.

Autori Anto Bajo sa Instituta za javne financije i Marko Primorac sa Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, upozoravaju da visoki troškovi poslovanja javnih tvrtki ugrožava financijsku stabilnost države.
Iako, podržavaju monetizaciju autocesta kao kratkoročnu mjeru, upozoravaju na potrebu cjelovitog restrukturiranja svih javnih društava.

Jamstva najveći rizik za državne financije

Tempirana bomba su i potencijalne obveze javnih tvrtki koje mogu narušiti kredibilitet države. Obveze iznose čak 85,8 milijardi kuna, od čega 53,5 milijardi otpada na obveze kreditnih institucija. Najveći rizik za državne financije proizlazi iz dugova tvrtki iz sektora željezničkog, cestovnog i zračnog prometa, jer su pokriveni državnim jamstvima.

"Rezultati poslovanja pokazuju da društva još uvijek posluju sa značajnim i visokim troškovima koja prijete fiskalnoj stabilnosti države. Monetizacija autocesta čini se opravdanom mjerom za hvatanje kratkog daha za državu. Ipak, bez cjelovitog restrukturiranja svih javnih društava i državnih agencija, koji se mora temeljiti na jasno utvrđenom strateškom opredjeljenju o broju i vrsti društava od posebnog državno interesa, te bez nastavka provedbe privatizacije, utjecaj tih poduzeća na fiskalnu poziciju države i dalje će biti visok. Potencijalne obveze društava i dalje mogu srozavati kredibilitet države. Jedan od suštinskih problema državnih financija jesu trgovačka i komunalna društva i regulatorne agencije čijim se kvalitetnim restrukturiranjem trebaju stvoriti kvalitetniji temelji za reformu državne uprave", navode autori.

Subvencije u pola godine 1,23 milijarde kuna

Država troši ogroman novac i na subvencije javnih društava, koje su u porastu te su u pola godine dosegnule 84% plana na cijelu 2014.

"Subvencije na pola godine iznose oko 1,23 mlrd. kuna (u 2013. su bile 1,15 mlrd.), a u oba promatrana razdoblja ostvaruje ih 15 društava. Ukupne polugodišnje subvencije već iznose 84% planiranog iznosa za cijelu 2014. Najveći dio subvencija i dalje odlazi Hrvatskim željeznicama, Jadroliniji i Croatia Airlinesu. Ukupno gledano, smanjen je dio troškova zaposlenih jer je smanjen njihov broj na 78.274 djelatnika. Prosječna najviša neto (20.864 kuna) i najniža plaća neto (3.839 kuna) u društvima i dalje raste. Proces restrukturiranja je očito spor i on se u pojedinim društvima i dalje odgađa“, upozoravaju Bajo i Primorac.