KONZUMOVI bonovi su u nekim tvrtkama "istisnuli" kunu i postali valuta u kojoj se isplaćuje plaća, a velika hajka se digla na "zločeste" poduzetnike koji ucjenjuju svoje radnike i na taj način im daju prihode. No, čini se kako će Agrokor Ivice Todorića, čija "valuta" najčešće zamjenjuje kunu, usprkos jasnom Zakonu o čeku, opet ostati nekažnjen.
Tko je nadležan za famozni "članak 28."?
No, problem u kažnjavanju po Zakonu o čeku nastaje kada se državne institucije pokušaju dogovoriti tko je nadležan za taj "famozni" 28. članak. Tako su nas u odgovoru iz HNB-a uputili na Ministarstvo financija, u Linićevom Ministarstvu kažu da je za taj članak nadležan Državni inspektorat, dok u toj instituciji izbjegavaju odgovor na pitanje o kažnjavanju izdavatelja bonova.
Prekršaj po 28. članku Zakona o čeku se sankcionira sa 2 do 20 tisuća kuna za odgovornu osobu u pravnoj osobi, dok se pravna osoba "globi" sa 20 do 200 tisuća kuna. No, pitanje je tko će tu kaznu napisati?
HNB: Za Zakon o čeku je nadležno Ministarstvo financija
"Napominjemo da tumačenje Zakona o čeku i sankcioniranje njegovog kršenja nije u nadležnosti Hrvatske narodne banke, nego Ministarstva financija, pa preporučujemo da se za sve daljnje informacije na ovu temu obratite njima", napisali su nam iz HNB-a. Ubrzo nakon što je problem isplate plaće u bonovima osvanuo u javnosti, Linićevo Ministarstvo je izdalo priopćenje u kojem na sličan način kao i HNB objašnjava tu problematiku uz jednu "malu" iznimku oko činjenice tko je nadležan za prijavljivanje.
"Budući da Državni inspektorat Republike Hrvatske nadzire primjenu propisa kojima se uređuju odnosi između poslodavaca i radnika, što između ostalog uključuje i problematiku plaća, mišljenja smo kako je Državni inspektorat nadležan i za postupanje prema članku 27. i 28. Zakona o čeku", napisali su u priopćenju objavljenom na stranicama Ministarstva financija.
U poslovima Državnog inspektorata nema razmjene bonova među poduzetnicima
I tada bi svi pomislili kako će Državni inspektorat pokrenuti akciju kako bi se spriječilo stvaranje nove ilegalne valute u Hrvatskoj i kaznilo uvođenje bonova kao sredstva plaćanja, no iz toga državnog tijela stiže sasvim drugačiji odgovor. Uz opasku da smatraju "neprimjerenim komentirati putem medija mišljenje drugog tijela o pitanjima nadležnosti", čime su odbili odgovoriti na tvrdnje Ministarstva financija o njihovoj nadležnosti za famozni članak 28. Zakona o čeku, objasnili su koji je njihov posao.
"Državni inspektorat je u području radnih odnosa ovlašten provoditi inspekcijske nadzore (i poduzimati propisane mjere protiv prekršitelja) koji se odnose na: nadzor provedbe propisa kojima se uređuje obveza poslodavaca da radnike u propisanim rokovima prijavljuju nadležnim tijelima mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, zapošljavanje i rad malodobnika, žena, trudnica, porodilja, invalida, stranaca i dr.
Kada, primjerice, inspektor rada u inspekcijskom nadzoru utvrdi povrede (prekršaje) iz Zakona o minimalnoj plaći i Zakona o radu (kao što je isplata dijela plaće u bonovima ili da plaća u novcu nije bila isplaćena niti u iznosu minimalne plaće utvrđene Zakonom o minimalnoj plaći, te radnicima nisu bili uručeni obračuni dugovanih, a neisplaćenih plaća), protiv tog poslodavca i odgovorne osobe podnosimo optužni prijedlog nadležnom prekršajnom sudu u okviru naših nadležnosti, a o tome obavještavamo Poreznu upravu Ministarstva financija radi mogućih poduzimanja mjera iz njihove nadležnosti, kao što je to u slučaju propusta kod obračuna i plaćanja poreza na dohodak i prireza te propisanih doprinosa", napisali su nam u opširnom odgovoru iz Državnog inspektorata.
Na kraju će kazniti samo one koji su bili prisiljeni uzeti bonove?
No, po ovom odgovoru se može zaključiti kako se niti oni ne smatraju odgovornima za kažnjavanje pokušaja uvođenja nove valute u Hrvatskoj i plaćanja roba i usluga u bonovima, već samo reguliraju odnose između poslodavaca i radnika. Uz to su napomenuli i da su počeli inspekcijske nadzore u tvrtkama koje su svoje radnike isplaćivali u bonovima. Očito je kako je po 28. članku Zakona o čeku "zabranjeno pravnim i fizičkim osobama izdavanje i uporaba pisanih isprava (bonova i sl.) koje služe kao sredstvo plaćanja proizvoda i usluga", no ostaje pitanje tko će iz državnih službi napisati prijavu protiv onih koji robu poduzetnicima plaćaju u bonovima? Ili će opet biti kažnjeni samo oni poduzetnici koji su, zbog predugačkih rokova isplate i sve većih dugova, pristali na kompenzacije u bonovima te ih podijelili radnicima.