Foto: Čitatelj Indexa
ŽELJKO ŽUŽIĆ godinama se bogatio na nelegalan način. Nitko nije reagirao. Hoće li pasti i neki drugi koji su mu to omogućili? Odgovor na to pitanje još ćemo pričekati.
Prema riječima HNS-ovca Gorana Beusa Richembergha, sve je tvrtke kupio uz pomoć njihovog stečajnog upravitelja, a zatim je većinu uništio. "Posuđivao im je vrlo sitne novce, potpisivao sam sa sobom ugovore da su tvrtke dužne u određenom periodu vratiti novac, a ako to ne učine, svu imovinu moraju prenijeti osobno na njega", kazao je Richembergh u gostujući u Hrvatskoj uživo.
Još 2012. Richembergh tražio je pravdu u slučaju Velkoma. Žužić ga je kupio bez uložene kune. "Kupio ga je kreditom na njegovu imovinu. To mu je omogućio opet isti stečajni upravitelj", kazao je HNS-ov saborski zastupnik.
"Jasno je da je Žužić imao politički i sudsku podršku. Nadam se da će istraga otići i korak dalje i otkriti tko su bili njegovi jataci.", dodaje Richembergh.
Gdje su danas tvrtke koje je Žužić kupio?
Richembergh kaže kako je teško procijeniti kolika je šteta. No, kaže kako je većina nekretnina tih tvrtki iskorištena za mešetarenje i bespravnu gradnju. "Primjerice, Finel u Petrinji nekad je imala 700 zaposlenih, a danas je pred izdisajem. Mnogo toga je pretočeno u njegov privatni kapital. Nadam se da se barem dio može vratiti državi ili ljudima kojima je oduzeto", zaključio je Richembergh.
Žužićev odvjetnik: Nije kriv
Žužićev odvjetnik Tomislav Penić izjavio je dan nakon uhićenja da je obrana odgovorila na sva pitanja tužiteljstva i osporila sve navode kojima se tereti Žužića. "Priložili smo dokumentaciju, tvrdimo da nije kriv i u cijelosti kod toga ostajemo", ističe odvjetnik. Brdo dokumentacije koju je predao istražiteljima, ističe odvjetnik, pokazuje da je Žužić sve svoje poslove vodio preko Fine, Porezne uprave, trgovačkih sudova, bilježnika.
A što kaže DORH? Oštetio je državu za najmanje 40 milijuna kuna
Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu je donijelo rješenje o provođenju istrage protiv hrvatskog državljanina (1958.) zbog osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti iz članka 337. stavak 1. i 4. Kaznenog zakona /97.
Postoji osnovana sumnja da je hrvatski državljanin, u razdoblju od 2007. do 2011. u Zagrebu, Velikoj Gorici i Petrinji, kao osnivač i direktor jednog trgovačkog društva; u cilju da se okoristi stjecanjem imovine tog trgovačkog društva te u cilju da takvim postupanjem istovremeno onemogući naplatu dugova tog trgovačkog društva, pa tako i naplatu potraživanja Republike Hrvatske u iznosu najmanje 40,000.000,00 kn; obustavio poslovanje tog trgovačkog društva tako da je poslovnu djelatnost faktično prenio na druga tri svoja društva, preusmjeravajući novčano poslovanje društva na žiro-račune ostala tri društva, znajući da će na taj način doći do nelikvidnost društva i blokade žiro-računa, koja je i nastupila 6. rujna 2007. imovine društva, osumnjičenik je, kao privatna osoba, sa navedenim trgovačkim društvom sklapao sporazume o osiguranju svojih novčanih potraživanja hipotekama nad nekretninama odnosno prijenosom vlasništva poslovnih udjela tog trgovačkog društva, pa je svoja potraživanja kao privatne osobe prema tom trgovačkom društvu u ukupnom iznosu od 25,912.356,15 kuna osigurao sa nekretninama i poslovnim udjelima tog trgovačkog društva u ukupne vrijednosti od oko 398,400.915,40 kuna. Po dospijeću svojih potraživanja kao privatne osobe, kao direktor tog trgovačkog društva; iako mu je bilo poznato da vrijednost nekretnina višestruko premašuje visinu njegovih potraživanja kao privatne osobe prema društvu; davao je očitovanja da su ispunjene pretpostavke da se predmetne nekretnine u cijelosti prenesu u vlasništvo njega kao privatne osobe.
Na opisani način, u navedenom razdoblju, po osnovi potraživanja u iznosu od ukupno 25,912.356,15 kuna postao je vlasnikom nekretnina tog trgovačkog društva u vrijednosti 398,400.915,40 kuna, na koji se način okoristio za iznos od najmanje 373,488.559,25 kuna, oštetivši tako u značajnom iznosu vjerovnike navedenog trgovačkog društva, od kojih i Republiku Hrvatsku za iznos od najmanje 40,000.000,00 kuna.
Sudac istrage prihvatio je prijedlog ovog državnog odvjetništva i odredio istražni zatvor protiv osumnjičenika po predloženoj zakonskoj osnovi.