Foto: Press
U BEOGRADU je u utorak odana posljednja počast glumici Mariji Crnobori, divi nekadašnjeg jugoslavenskog kazališta i filma, koja je preminula 21. listopada u 97. godini.
Oproštaj od najveće tumačice tragičnih ženskih likova
Uz podsjećanje na njezinu prvu ulogu u premijeri tek osnovanog JDP-a u travnju 1947. godine - Francku u "Kralju Betajnove", te na brojne druge - od Ifigenije, Antigone, Fedre do Lady Macbeth - o Mariji Crnobori, njezinoj glumi i životu govorili su glumci Branko Cvejić, Branka Veselinović, Branka Petrić, redatelji Gorčin Stojanović i Predrag Bajčetić, predsjednik općine Medulin Goran Bujić te istarska dožupanica Giusepina Rajko.
Ravnateljica JDP-a Tamara Vučković rekla je da Marija Crnobori spada među ljude koji su "gradili profil tog kazališta" igrajući velike uloge iz najznačajnjih djela s velikim redateljima, pa čak i kad se povukla sa scene bila je neodvojivi dio JDP-a, poglavito u godinama obnove nakon što je devedesetih godina veliki dio JDP stradao u požaru.
Crnobori simbol vremena kada se za kazalište živjelo do kraja
"Kad se izgovori ime Marije Crnobori pomislimo na vrijeme kojeg više nema, na vrijednosti kojih ima sve manje i na ono vrijeme kada se za kazalište živjelo do kraja", istaknula je Vučković naglasivši da je Marija Crnobori talentom, glumom i brigom za kazalište ostavila svojevrsnu obvezu budućim generacijama glumaca.
Predsjednik Udruge dramskih umjetnika Srbije (UDUS) glumac Voja Brajović Mariju Crnobori nazvao je "caricom, čuvaricom, čuvarkućom" kazališta.
Brajović: Branila dostojanstvo profesije
"Otišla je učeći nas kako se brani dostojanstvo ove profesije. Bez dostojanstva nema ličnosti, bez ličnosti nema izgrađenog glumca, a bez glumca nema glumačke umjetnosti", rekao je Brajović i najavio potporu UDUS-a ideju da se plato ispred JDP-a nazove imenom Marije Crnobori.
Kolege glumci su, čitajući izvatke iz njezine autobiografske knjige, zbirke eseja i bilježaka "Životić", među ostalim istaknuli i njen spisateljski dar, istaknuvši poruku Marije Crnobori novim generacijama glumaca i umjetnika: "Talent nije ono što ti misliš da jest, već ono što drugi vide".
U krugu obitelji, kolega, štovatelja i prijatelja Marija Crnobori ispraćena je u utorak poslijepodne na Novom groblju u Beogradu, a urna s njezinim pepelom bit će položena u obiteljsku grobnicu.
Rođena u Banjolama kraj Pule
Marija Crnobori rođena je 1. listopada 1918. godine u Banjolama kod Pule, u obitelji s osmero djece, učiteljsku školu završila je 1942. godine, a Glumačku akademiju u Zagrebu u klasi Branka Gavele. U zagrebačkom Hrvatskom narodnom kazalištu igrala je od 1941. do 1946. godine, a zatim u Rijeci u sezoni 1946-1947., da bi nakon osnivanja Jugoslovenskog dramskog pozorišta (JDP) 1947. godine , na poziv prvog upravitelja tog kazališta Bojana Stupice te Elija Fincija, prešla u to kazalište. Igrala je i u prvoj predstavi JDP-a 3. travnja te godine, u predstavi "Kralj Betajnove", a uz to je kazalište vezan i najveći dio njezine glumačke karijere.
Ostat će upamćena po ulogama najpoznatijih ženskih likova u povijesti kazališta, od Antigone, Ifigenije i Medeje, do Lady Macbeth i Ofelije, a njezina kultna uloga upravo je Antigona.
Bila je udana za utemeljitelja Dubrovačkih ljetnih igara redatelja Marka Foteza, s kojim je imala sina Aleksandara, također uspješnog redatelja.
Dala doprinos razvoju Dubrovačkih ljetnih igara
S Fotezom je i sama sudjelovala u razvoju Dubrovačkih ljetnih igara u prestižnu kulturnu manifestaciju, kao Ofelija u "Hamletu" 1952. i Gertruda 1956., Titanija u "Snu ljetne noći" te Ida u "Dubrovačkoj trilogiji" i brojnim drugim ulogama.
Od filmskih uloga Marija Crnobori igrala je Mariu Curie u u filmu "Radijum" iz 1943. godine te uloge u filmovima "Priče o fabrici", "Nevjera", "Mrtvi grad", "Veziljni snovi".
Objavila je dvije knjige, zbirku sjećanja "Svijet glume" (1991.), te "Životić" (2011.), zbirku eseja o kazalištu nastalih u razdoblju od 1952. do 2004. godine.