Foto: FaH
RIJETKO je koji član saborskog Odbora za Ustav što je danas zasjedao u dvorani iz koje puca pogled na gornjogradsku Ulicu 29. listopada 1918. znao odgovoriti što se dogodilo na današnji dan prije 96 godina, kada je Hrvatski sabor donio povijesnu odluku o prekidu svih državnopravnih sveza s Austro-Ugarskom monarhijom.
SDP-ov Marin Jurjević je nakon kratkog razmišljanja priznao da ne zna što se obilježava na današnji dan, dok se predsjednik Odbora Peđa Grbin (SDP) kazao da je na taj dan proglašena Država Slovenaca, Hrvata i Srba. Tek na primjedbu da se tog dana nešto važno dogodilo i u Saboru Grbin se prisjetio da je donesena odluka o raskidu državnopravnih sveza s Autro-Ugarskom, odnosno da je Hrvatska proglasila samostalnost, a Sabor prenio ovlasti na Narodno vijeće.
Šeks: "Naravno da znam što se danas obilježava"
Detaljno je o cijelom događaju govorio jedino Vladimir Šeks. "Naravno da znam što se dogodilo tog dana. Hrvatski sabor raskinuo je sve državno pravne sveze s Austro-Ugarskom. Upravo po uzoru na tu odluku pisao sam odluku koja je donesena 8. listopada 1991. a kojom je Sabor raskinuo državno pravne sveze s Jugoslavijom", kazao je Šeks.
Dodao je da je to vrlo važna odluka u hrvatskoj povijesti jer je Austrija bila "krvnica Hrvatske".
"To što u narodu postoji utopija i žaljenje za Austro-Ugarskom zapravo nije žal sa tom državom i njenim dugogodišnjim carem i kraljem Franjom Josipom. Radi se o tome da je nakon raspada Monarhije i dolaska kraljevine Jugoslavije nad hrvatskom počinjen još gori i žešći teror pa je u narodu ostalo sjećanje 'gdje je sad dobra stara Austrija'", zaključio je Šeks.
Zastupnici i ključni datumi njihovog Sabora
Iako se od zastupnika ne očekuje perfektno poznavanje povijesti, ipak je za očekivati da informacije o ključnim datumima hrvatske povijesti imaju članovi Odbora za Ustav, tim više što je odluka donesena na današnji dan 1918. navedena i u preambuli Ustava.
Prekidom državnopravnih sveza s Austro-Ugarskom 29. listopada 1918. od zemalja koje su u nekadašnjoj monarhiji nastanjivali južnoslavenski narodi nastala je Država SLovenaca, Hrvata i Srba, na čijem se čelu nalazilo Narodno vijeće SHS. Predsjednik tog političkog tijela bio je slovenski političar Anton Korošec, a potpredsjednici Ante Pavelić, stariji (u literaturi poznat i kao "zubar") te Svetozar Pribičević, vođa Hrvatsko-srpske koalicije.
Novonastala država bez uspjeha je pokušala ishoditi priznanje od strane ratnih pobjednika, država Antante, a istodobno su sa srbijanskom vladom tekli pregovori o ujedinjenu s Kraljevinom Srbijom i Crnom Gorom. Ženevskom deklaracijom, 9. listopada 1918. priznata je ravnopravnost Države SHS s Kraljevinom Srbijom pri ujedinjenju južnoslavenskih naroda u zajedničku državu, o unutarnjem uređenju koje će odlučiti Ustavotvorna skupština, izabrana na demokratskim načelima.
Utvrđeno je osnivanje zajedničke vlade, koju će činiti po tri člana iz srpske vlade i Narodnoga vijeća SHS-a, u djelokrug koje će ući vanjska politika, vojska i mornarica, dok će o unutarnjim poslovima i dalje odlučivati vlade Kraljevine Srbije i Države SHS. Time je trebala biti uspostavljena ravnopravnost obaju dijelova nove države, što nije odgovaralo hegemonističkoj politici srpske vlade te je Nikola Pašić opozvao svoj potpis i Ženevska deklaracija nikada nije stupila na snagu, a rad na stvaranju zajedničke države prenio se na dogovor srpske vlade i Narodnoga vijeća.
1. prosinca 1918. prestanak Države SHS
Inicijativu o provođenju ujedinjenja preuzeo je Pribićević i težište prenio na Narodno vijeće SHS u Zagrebu, koje je 24. studenog 1918. donijelo odluku o ujedinjenju Države SHS sa Srbijom i Crnom Gorom. Iako Hrvatski sabor taj akt nije usvojio, dana 1. prosinca 1918. u Beogradu je srpski regent Aleksandar Karađorđević proglasio ujedinjenje i stvaranje Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca, čime Država SHS prestaje postojati.