Foto: FAH
U SABORU se raspravlja o izvršenju državnog proračuna za prvih šest mjeseci 2013. godine. Zamjenik ministra financija Boris Lalovac izvijestio je da smo u prvih pola godine uprihodili 52,3 milijarde u proračun, a rashodovali 63,7 milijarde. Oporba je, naravno, kritizirala fiskalnu i gospodarsku politiku Vlade.
"Što se tiče isplate plaća i mirovina, to nije upitno", kratko je odgovorio Lalovac.
HDZ-ovci su također optužili Vladu da je povećanje PDV-a negativno utjecalo na gospodarstvo, a Frano Matušić je ustvrdio da Vladu vodi blagajnik Linić te je optužio Lalovca da govori neistinu kad kaže da su očekivali deficit od 11 milijardi kuna.
"Koga vi obmanjujete kada imate polugodišnji izvještaj iz kojeg je jasno da je sve u minusu, da država ide u bankrot. Izgleda da blagajnik Linić ima problema s plusevima i minusima jer je za 2012. rekao da će BDP rasti za više od 2%. Međutim, na kraju godine smo imali minus 2%", izjavio je Matušić.
Nije trebalo puno da dođe do sukoba. U obranu Borisa Lalovca stao je SDP-ov Nenad Stazić.
"Danas vaša Vlada mora vraćati te dugove. Dok su oni zaduživali Hrvatsku, njihov šef Sanader i njihova stranka, HDZ, su krali. Danas moramo slušati čak i Matušićevo tamburanje o blagajniku Liniću".
HDZ-ovci su prosvjedovali i tražili povredu poslovnika.
"Saborski zastupnik koji bi vjerojatno, da postoji takvo priznanje, bio nositelj priznanja za mikro nemoralno djelo jer je 7 kuna ljetovao mjesec dana na Brijunima na trošak poreznih obveznika, on sada dijeli lekcije svima ovdje u sabornici što su i kako trebali činiti. Gospodine Staziću, toga je dosta", rekao je Gordan Jandroković.
Šuker: Najveći rast deficita u povijesti
HDZ-ov zastupnik Ivan Šuker ustvrdio je u saborskoj raspravi o izvršenju državnoga proračuna za prvu polovicu godine kako će Hrvatska ove godine imati povećanje deficita od 60 posto, što nije zabilježeno u povijesti hrvatske države.
Šuker je procijenio da će (ne)sanirano zdravstvo na kraju godine imati gubitak od 1,1 milijardu kuna i državni proračun dovesti do deficita od 16 do 17 milijardi kuna.
"Deficit državnoga proračuna za prvih šest mjeseci je za 123 posto veći od planiranog - u prvih šest mjeseci deficit je iznosio 11,4 milijarde kuna, a plan za cijelu godinu bio je deset milijardi kuna", rekao je Ivan Šuker (Klub HDZ-a).
Tako visoki deficit Šuker pripisuje izostanku strukturnih reformi, pogrešnoj ekonomskoj i fiskalnoj politici.
Šuker odbacuje tvrdnje da su smanjenjem doprinosa poduzetnici dobili 2,7 milijardi kuna, a da je realnom sektoru od te mjere ostalo najviše 600 milijuna kuna.
Sniženu stopu u turizmu uvela je HDZ-ova Vlada, aktualna je uvela nižu stopu za ugostiteljstvo, čime je subvencionirala bogate na račun siromašnih, odnosno bogate Nijemce, Austrijance, Talijane na račun siromašnih slavonskih seljaka, tvrdi Šuker.
"HDZ je stvorio te probleme, vi ste doveli Hrvatsku u situaciju u kojoj jest i da imate srama šutjeli biste", uzvratio je Šukeru SDP-ov zastupnik Ivo Jelušić, jedan od 15-ak zastupnika koji su imali potrebu replicirati na izlaganje bivšeg ministra financija.
Točno je da je deficit veći za 4,3 milijarde kuna od plana, ali 3,3 milijarde kuna za zdravstvo ostavio je HDZ, zapravo plaćamo vaš dug, ustvrdio je Jelušić.
"Nevjerojatno je kako vam se povećala količina znanja od kada ste u oporbi, zašto vi u osam godina vlasti niste proveli strukturne reforme u zdravstvu", upitao je Šukera SDP-ovac Nenad Stazić.
Na Šukerovo spominjanje da je "nekim likovima" plaćeno 38,5 milijuna kuna protestiranih jamstava, Stazić je uzvratio da to jamstvo "nije otišlo nikakvim Turcima", nego je bilo Vladino jamstvo za plaće radnicima DIOKI-ja.
Stazić je HDZ-u spočitnuo i zaduživanje države. "Dok su bivši ministri zaduživali Hrvatsku, njihov šef Sanader i njihova stranka HDZ su krali pa danas odgovaraju na sudu, a danas ovdje sole pamet", rekao je Stazić, kojemu je posebno zasmetalo što "danas ovdje mora slušati čak i Matušićevo tamburanje".
Prozvani Frano Matušić (HDZ) uzvratio mu je da glazba koju izvodi nije tamburanje, nego umjetnička glazba.
"Svaki obrazovani čovjek zna razliku između kvalitetne umjetničke glazbe kakvu ja sviram, što možete čuti na BBC-u 3, od pjesmuljaka tipa 'Igrale se delije'", uzvratio mu je Matušić.
Njegov stranački kolaga Gordan Jandroković kazao je kako bi Stazić "vjerojatno bio nositelj priznanja za mikro-nemoralno djelo, kad bi takvo priznanje postojalo".
"Po ne znam koji puta nam se događa da zastupnik koji je za sedam kuna ljetovao mjesec dana na Brijunima na trošak poreznih obveznika dijeli lekcije", rekao je Jandroković.
Goran Marić (HDZ) obrušio se na predstečajnu nagodbu, nazivajući je "reprintom Hamurabijeva zakonika" i "ozakonjenjem ekonomskog apartheida".
Popijač: Opraštate dugove partijskim prijateljima, a ne pitate se koliko će ljudi ostati bez posla
"Predstečajna nagodba predstavlja se kao pomoć, a zapravo je nanijela najveću štetu gospodarstvu. Ona je političko nasilje nad vjerovnicima, a najveću korist donosi neodgovornim poduzetnicima koji su izbjegavali svoje obveze, dobit izvlačili u inozemstvo, a sada se javljaju kao kupci velikih državnih tvrtki", ustvrdio je Marić.
Slično misli i Đuro Popijač (HDZ). "Opraštate dugove partijskim prijateljima, i po 70-tak milijuna kuna, a ne pitate se koliko će se radnih mjesta izgubiti u tvrtkama koje zbog te nagodbe nisu u stanju plaćati vlastite obveze", rekao je Popijač.
Srđan Gjurković (HNS) uvjeren je, međutim, da je predstečajna nagodba jedna od važnijih mjera kojima Vlada pomaže gospodarstvu.
Istaknuo je da izvješće Hrvatske narodne banke (HNB) za drugi kvartal ove godine pokazuje rast potrošačkog optimizma, da je ova godina prijelomna te da se iduće može očekivati rast BDP-a.
To su, kaže, rezultati mjera kojima je Vlada poticala gospodarstvo - smanjenja stope zdravstvenog doprinosa, 50 posto manji doprinos za vode i šume, oslobađanje poreza na dobit i smanjenje PDV-a za ugostiteljstvo.
Naglasio je da je olakšicu na porez na dobit ove godine koristilo 1908 poduzeća, koja su tako povećala svoj temeljni kapital za gotovo šest milijardi kuna.
Replicirao mu je Domagoj Ivan Milošević (HDZ), ocijenivši da "impresionira da netko ima uopće srca govoriti o investicijskoj klimi u zemlji u kojoj će se jedna stopa PDV-a promijeniti tri puta u jednoj godini", na što je Gjurković uzvratio da je suglasan s tim da mijenjanje poreznih stopa nije dobro te da "o tome treba razgovarati".