Foto: Hina
GOSTUJUĆI u emisiji ''U mreži prvog'', pravni savjetnik udruge ''U ime obitelji'' Krešimir Planinić je izjavio da inicijativa o promjeni izbornog zakonodavstva ima dovoljan broj potpisa za raspisivanje referenduma.
Sporne brojke
Njegovu procjenu o dovoljnom broju glasova je osporio ministar uprave Arsen Bauk rekavši da će se referendum raspisati ukoliko ga zatraži deset posto hrvatskih građana, što prema tumačenju saborskog odbora za Ustav i Ustavnog suda podrazumijeva broj od 452,613 potpisa.
''Ako bude prijepora oko potrebnog broja potpisa, razriješit će ih Ustavni sud,'' poručio je Bauk.
Milan Kovač (HDZ) se složio s Baukovim gledištem, ''koliko treba potpisa, odredit će Ustavni sud. Za to sam da budu uključeni i glasovi dijaspore. Treba nam konsenzus oko tako važnih pitanja kao što je izborni zakon. Vrlo skoro ćemo objaviti inicijativu HDZ-a kakav izborni zakon želimo,'' rekao je.
Predstavnička ili direktna demokracija?
''Potpisi se prikupljaju u Hrvatskoj, ne mogu se prikupljati izvan zemlje. Očito se brojkama varira kako komu odgovara, očito ne postoji politička volja i očito se želi onemogućiti referendume. Već je ovaj broj od 374.000 iznimno visok: u Švicarskoj je, npr., potrebno za raspisivanje referenduma prikupiti 50.000 potpisa, i to u mjesec dana,'' ponudio je Planinić u replici.
Josip Kregar, predsjednik Odbora za pravosuđe, član Odbora za zakonodavstvo i član Odbora za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskog sabora ocijenio je pak da referendum kao sredstvo treba koristiti u iznimnim okolnostima.
''Ne treba ništa novo izmišljati, 10 posto potpisa je onoliko koliko je bilo potrebno do sada. Ne smijemo mijenjati definiciju izbornog popisa birača. No umjesto pitanja što se želi mijenjati, bavimo se brojkom - koliko je potrebno potpisa,'' rekao je Kregar ''U mreži prvog''.
Sutra objavljuju broj potpisa, imaju li dovoljno?
Inicijativa U ime obitelji sutra bi trebala objaviti točan broj prikupljenih potpisa za raspisivanje referenduma o izmjeni izbornih pravila.
"Ako treba potpise ćemo prikupljati po konzulatima", kazala je Jelena Gazivoda iz Udruge U ime obitelji.
"U deset posto potpisa koje građanska inicijativa treba prikupiti ne mogu ulaziti oni birači koji ne mogu potpisati, a to su svi oni koji žive izvan Hrvatske. Ako gospodin Peđa Grbin ili ministar Arsen Bauk smatraju drugačije i omoguće građanima izvan Hrvatske da zatraže raspisivanje referenduma mi ćemo vrlo rado prikupljati potpise i u državama u kojima žive Hrvati i izvan Hrvatske", kaže Gazivoda.
GONG-ov Draga Zelić, inače vanjski član saborskog Odbora za Ustav objašnjava kako bi temelj za bilo koji referendum trebao biti zadnji potvrđeni popis birača, izdvojen iz ukupnog registra birača, u kojem je u 3,7 milijuna stanovnika iz Hrvatske ubrojana i dijaspora:
"Ustav kaže da je deset posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj. To se treba tumačiti kao broj birača koji je realan, a ne onaj registar birača gdje imamo i dio umrlih u dijaspori. Ja bih u ovoj situaciji gledao koji je realniji broj birača i išao bih u korist građanskih inicijativa jer imamo vrlo rigorozna pravila za pokretanje tih inicijativa; deset posto potpisa u 15 dana i tu treba ići na ruku građanima", kaže Zelić.
Ustavna stučnjakinja Sanja Barić pak tvrdi: "Uvijek se do sada računalo 450 tisuća, ukupan broj, tako je potvrđeno do sada u svim slučajevima. U krajnjoj liniji ako postoji bilo kakva sumnja to će pitanje rješavati Ustavni sud".
Zadnju će riječ, po svemu sudeći, imati Ustavni sud, no žalosno je, smatra laburist, Dragutin Lesar što i u novom prijedlogu Zakona o referendumu koji je u javnoj raspravi ima manjkavosti, zbog čega ovo pitanje i dalje ostaje nedorečeno i neriješeno.
"Ta dvojba nije razriješena nego je prepisana ustavna odredba o deset posto birača u RH, a to je idealna prilika da zakonodavno riješimo koji se broj birača uzima kada su u pitanju brojevi potpisa i od čega se računa", zaključuje Lesar.
> Zbrajaju se glasovi, Željki Markić nedostaje 100.000 glasova za referendum