Foto: Admir Buljubašić / Cropix
HRVATSKA očito ne treba ni prostorne planere ni urbaniste. Dok država ulazi u višemilijunske investicije, mi nemamo posla - vapaj javnosti, ali i Vladi ovih je dana uputila Udruga hrvatskih urbanista.
Država piše Zakone u koje nas uopće ne uključuje, nazivaju nas "crtačima" i mi smo po prvi puta u zadnjih 60 godina izgubili sebe, struku i područje svog djelovanja, a to je prostor - apeliraju urbanisti...
"Nitko od nas ne sudjeluje ni u tim projektima, niti u formiranju tih zakona- i zato se mi s pravom pitamo- tko to nas uopće treba", pita se urbanist Ninoslav Dusper te nastavlja: prostorni planovi postali su roba koja se kupuje na sniženjima, 23 najjače tvrtke okupljene u Udruzi lani su imale zbroj prihoda manji od 60 milijuna kuna, a broj zaposlenih se doslovno prepolovio.
"Struka ne sudjeluje u strateški važnim projektima"
"Ako se ne riješi ozbiljno status svih sudionika u struci onda će ta struka nestajati!", zaključuje. Poticanje investicija bez prostornih planera je nemoguće, dodaje predsjednica Udruge urbanista, Sandra Jakopec.
Hrvatska je trenutno u velikim investicijskim pripremama- od kapitalne infrastrukture, termoelektrana, ulaganja u turizam i obnovljive izvore energije. Tko priprema te projekte i gdje smo tu mi, pita se Jakopec.
"Mi smo u situaciji da struka ne sudjeluje ni na jednom od strateški važnih projekata. Važno je da su ti projekti usklađeni s Prostornim planovima i da postoji sustav prostornog planiranja te da naše Ministarstvo kao krovno ministarstvo koordinira sve te strateške projekte", kaže Jakopec.
Kriza blokira projekte
Iz Ministarstva prostornog uređenja i graditeljstva stiže odgovor. Svjesna krize u građevinskom sektoru, ali i situacije u kojoj su se našli kolege urbanisti, resorna ministrica Anka Mark Taritaš odgovara: sve postojeće projekte isplanirali su planeri, a za sve nadolazeće mjesta i posla ima.
"U ovom času u Republici Hrvatskoj je u izradi 500 detaljnih Prostornih planova, govorim o UPU i DPU. Sve njih rade prostorni planeri. Ako će biti nekih novih projekata, da bi oni mogli ići dalje - trebat će novim prostornim planovima to planirati, a sve te nove Planove ponovo će raditi planeri", poručuje Mrak-Taritaš.
No, urbanisti negoduju i oko budućeg prijedloga Zakona o prostornom planiranju, koji je još uvijek u fazi izrade. Temelji se na sve većoj informatizaciji, a njih se, kažu, izostavlja. Bez obzira na ohrabrenja koja stižu iz Ministarstva, Dusper pesimistično zaključuje.
"Sve odlazi od nas: i stručno i kompetencijski, a onda posljedično - i financijski. Ako država ne promijeni stav prema sustavu prostornog planiranja, nakon ljeta i završenih legalizacija dogodit će se katastrofa", zaključuje Dusper.