Foto: FAH
USTAVNI sud RH jednom je već odlučivao o značenju nevažećih listića za izborni proces. I donio odluku koja nikako ne ide u korist prijedlogu za osporavanje rezultata drugog kruga predsjedničkih izbora koju Ustavnom sudu sada želi podnijeti Sandra Petrović Jakovina, članica SDP-a i pravna savjetnica Josipovićeve kampanje.
Ustavni sud 20. studenog 1995. godine donio je odluku kojom se odbija žalba nekolicine političkih stranaka, između ostalog i SDP-a, na rješenje Izborne komisije RH, a vezano za izbore zastupnika u Zastupnički dom Sabora koji su održani iste godine.
"Kandidat može dobiti najveći broj glasova samo kad se radi o važećim glasačkim listićima; tj: o takvima na kojima je birač jasno izrazio svoju volju u korist određenog kandidata ili stranke. Nitko ne može dobiti tzv. nevažeće glasove, jer se iz glasačkih listića koji su nevažeći ne može utvrditi za kojeg kandidata ili listu je birač glasovao", stoji u odluci Ustavnog suda staroj gotovo dvadeset godina.
"Nevažeći glasački listići nisu bez ikakve vrijednosti: oni mogu značiti politički protest, izraz nezadovoljstva izborima ili političkim prilikama, ili pak nemar birača. Zbog toga, a i iz drugih razloga, Zakon određuje da se broj nevažećih glasačkih listića mora utvrditi i evidentirati u statističkim i drugim pokazateljima o izborima. No, nevažeći glasački listići, a u skladu sa zakonskim odredbama, nemaju ulogu u određivanju rezultata glasovanja i tzv. prohibitivne klauzule", navodi se u odluci Ustavnog suda.
Petrović Jakovina: Zakon nije usklađen s Ustavom
Ukoliko se Ustavni sud bude dosljedno pridržavao gore citiranog stava, žalba koju Petrović Jakovina želi uložiti na pobjedu Kolinde Grabar Kitarović u drugom krugu nema nikakve šanse za uspjeh. Naime, Petrović Jakovina je u razgovoru za Index naglasila kako njen prijedlog žalbe ovisi upravo o statusu nevažećih listića.
Pravna savjetnica Josipovićeve kampanje vjeruje da nevažeći listići moraju biti uključeni u konačni izračun broja glasova. Kada se važeći listići uključe u izračun, ispada da Grabar Kitarović nije dobila natpolovičnu većinu glasova: za nju je glasalo 49,37 posto birača koji su izašli na izbore.
Zakon o izboru predsjednika RH, doduše, vrlo jasno propisuje da za pobjedu u drugom krugu predsjedničkih izbora nije potrebna natpolovična većina glasova, već je pobjednik onaj kandidat koji prikupi veći broj glasova. U Ustavu RH ovakve odredbe nema, ali i u njemu stoji da se predsjednički izbori uređuju posebnim zakonom.
Petrović Jakovina međutim vjeruje da Ustav RH i Zakon o izboru predsjednika RH nisu usklađeni pa zbog toga smatra da bi se trebale primjenjivati isključivo odredbe Ustava kao vrhunskog legislativnog dokumenta.