Foto: FAH
KOMBINACIJA nepostojeće ekonomske politike SDP-a i razarajuće fiskalne politike koju je "utemeljio" njihov bivši ministar financija Slavko Linić, uništila je svaku nadu u bolju budućnost Hrvatske. Posljednju potvrdu kako je Kukuriku koalicija tek sinonim za riječ "katastrofa" dali su makroekonomisti s obzirom da je u drugom kvartalu ove godine BDP ponovno pao, što je 11. uzastopni kvartal pada bruto društvenog proizvoda!
Spasitelji od HDZ-a doveli su nas u još goru situaciju
Na vrhuncu vala medijskog spina čak 81,6 posto građana dočekalo je s oduševljenjem projekt uvođenja fiskalnih blagajni jer se mislilo da se želi spriječiti utaja poreza i smanjiti siva ekonomija. No, stvarnost je bila bitno drugačija od one medijski prezentirane, a plodove suludih poteza Hrvatska će uživati još godinama.
Situacija je danas gora nego ikada. Bruto društveni proizvod i dalje pada (a i najoptimističnije
prognoze za buduće razdoblje su zapravo vrlo niske), broj nezaposlenih se trenutno zbog sezonskog efekta i brisanja iz evidencije vrti oko 300 tisuća, broj zaposlenih (što je u slučaju Hrvatske još važniji podatak od evidentiranih nezaposlenih) iznosi 1,2 milijuna i u konstantnom je padu, a dug je u mandatu ove vlade porastao za oko 50 milijardi - na preko 220 milijardi kuna!
Od početka sve krenulo krivo
No, vratimo se na početak. Na predizbornu kampanju Kukuriku koalicije. U predizbornom programu Kukuriku koalicije bili su predviđeni konkretni ciljevi kao što su smanjenje deficita države na manje od 3 posto, smanjenje udjela proračunskih rashoda u BDP-u za 4,5 postotna boda do kraja mandata te zaustavljanje rasta javnog duga, njegovo smanjenje i zadržavanje ispod 60 posto BDP-a, povećanje investicija, zapošljavanja itd. No, vrlo brzo se vidjelo da od svega neće biti ništa.
Da stvari ne idu u dobrom smjeru vidjelo se već nakon nekoliko mjeseci od dolaska na vlast, kad su umjesto štednje, odlučili posegnuti u džepove građana. Porez na dodanu vrijednost podignut je sa 23 na 25 posto, čime se Hrvatska svrstala među zemlje s najvećim poreznim opterećenjem u svijetu. To, naravno, nije baš dobra podloga za pokretanje ekonomije, koja je već tada bila duboko u krizi.
Prema analizi konzultantske kuće KPMG Hrvatska ima treću najveću stopu PDV-a u svijetu, a iznad su jedino Mađarska i Island.
Igranje s trošarinama na gorivo na račun građana
"Uvođenje reda" u porezni sustav svelo se na "igranje" s međustopom PDV-a i zdravstvenim doprinosom. Prvo su međustopu PDV-a smanjili na 10 posto, da bi je zatim povećali na 13 posto. Slično je bilo i sa zdravstvenim doprinosom koji je prvo smanjen sa 15 posto na 13 posto, da bi ga vratili ponovno na 15 posto.
Nisu zaboravili ni na trošarine za gorivo, koje su povećavane čak četiri puta. U srpnju 2012. trošarine za gorivo su povećane za 15 lipa po litri. U srpnju 2013. trošarine su povećane za 10,9 do 20,9 lipa. U rujnu 2013. godine trošarine su povećane za osam do deset lipa. Zadnje povećanje uvedeno je u sklopu procedure prekomjernog deficita u travnju. Trošarine su tada povećane za 20 lipa po litri.
Svako povećanje trošarina rezultiralo je i skupljim gorivom. Tako je 18. travnja, istoga dana kada je na snagu stupila odredba o povećanju trošarina za 20 lipa po litri, gorivo prosječno poskupjelo za 25 lipa po litri. Cijene eurodizela odmah su skočile iznad deset kuna po litri.
Popušili smo u igri s trošarinama na duhan
Promijenjen je i Zakon o trošarinama kako bi se proizvođačima cigareta onemogućila prodaja po starim cijenama nakon što se promijeni iznos trošarine. Naime, Linić nije bio zadovoljan rastom prihoda od trošarina pa se po novom Zakonu, nakon promjene trošarina, popisuju sve zalihe cigareta, a markice su bez navedene cijene.
Promašaj s listom srama
Da bi se zabavila javnost i stvorio dojam ne samo da se "nešto radi", već i da ministar Linić "jedini naporno radi" Ministarstvo financija objavilo je listu poreznih dužnika, na kojoj se našlo oko 130 tisuća fizičkih i pravnih osoba sa ukupnim dugovima od oko 30 milijardi kuna.
Iako su mnogi pozdravili ovu mjeru, Vlada je time zapravo pokazala nesposobnost, jer u svojim rukama ima sve instrumente kojima te dugove može naplatiti. Da se radi o čistom promašaju pokazuje podatak da je država u dvije godine naplatila samo 771,9 milijuna kuna poreznog duga, dok su mnogi nestali s liste zahvaljujući predstečajnim nagodbama ili nagodbi s državom.
Prema podacima sa kraja srpnja, preko 80 tisuća dužnika koji su još uvijek na listi, duguje preko 20 milijardi kuna.
Umjesto da štede, krenuli u represiju prema građanima
Umjesto da smanji troškove države, Vlada je posegnula za još jednom mjerom kojom se stvorio dodatni pritisak na one koji pokušavaju nešto raditi - fiskalizacijom. S početkom 2013. godine stupio je na snagu Zakon o fiskalizaciji kojim su svima koji posluju s gotovinom propisane fiskalne blagajne povezane s poreznom upravom. Iako je od samog početka bilo jasno da će rezultati ovog poteza biti negativni, Vlada i tadašnji ministar financija Linić nisu se dali smesti.
Nakon višegodišnje krize, koja je uništila mnoga radna mjesta i tvrtke, represija koju je uvelo Ministarstvo financija, ugrozila je opstanak i onih koji još nekako uspijevaju opstati. Uslijedili su brojni primjeri iživljavanja prerevnih inspektora, pa smo vidjeli brojna zatvaranja lokala usred turističke sezone, tučnjave po tržnicama, no prihodi proračuna su pali.
Naprimjer, prihodi od PDV-a su u lipnju ove godine dosegnuli 3,78 milijardi kuna, a lani su bili nešto manji od četiri milijarde. Zaostatak za lanjskim ostvarenjem tako se u prvom polugodištu produbio na 1,4 milijarde kuna, a ako uzmemo u obzir da je za ovu godinu planirano oko 1,8 milijardi više, zaostajanje za planom premašuje dvije milijarde kuna.
Predstečajna igra za povlaštene igrače
Posebna su priča predstečajne nagodbe, koje, istina, postoje i u drugim zemljama, ali su se u Hrvatskoj, u izvedbi SDP-ove Vlade i bivšeg ministra financija Linića pretvorile u pljačku državnog proračuna i malih poduzetnika tešku desetke milijardi kuna, usporedivu sa HDZ-ovom privatizacijom 90-ih godina. Brojni stručnjaci upozoravali su na manjkavosti Zakona o predstečajnim nagodbama.
Predstečajne nagodbe pokreće dužnik, i o njemu ovisi utvrđivanje tražbina, što omogućuje velikim igračima da nameću pravila manjim tvrtkama - vjerovnicima. Isto tako može se govoriti i o namještenoj tržišnoj utakmici jer po hrvatskim zakonima Ministarstvo financija, konkretno sam ministar Slavko Linić, a danas Boris Lalovac, imaju diskrecijsko pravo nekome oprostiti dug, a nekome ne. Diskrecijsko je pravo i koliki će iznos duga biti oprošten.
Pitanje je, isto tako, koliko je radnih mjesta izgubljeno u malim tvrtkama, koje su dužnici kroz predstečajnu nagodbu prisilili na otpis dugova. U ovisnosti od medijskog nastupa Slavko Linić spominjao je brojku od 40 do 60 tisuća spašenih radnih mjesta kroz predstečajne nagodbe. No, ne postoji ni jedan pokazatelj, analiza ili studija koja bi to i dokazala. Procjena spašenih radnih mjesta stvar je dojma ministra. Vjerovali vi njemu ili ne.
Hrvatski Superhik pomogao bankama
Osim toga, Vlada je potpuno zakazala u zaštiti građana sa kreditima u švicarskim francima. Za usporedbu, Mađari su nakon presude Vrhovnog suda krenuli u donošenje zakona kojim će njihovi dužnici koji su nasjeli na takve kredite biti obeštećeni. Iako su se sličnom raspletu nadali i u Hrvatskoj, Vlada je ostala pasivna, a građani prepušteni sami sebi, i prisiljeni pravdu tražiti u pojedinačnim tužbama.
Nakon tri godine vlasti Kukuriku koalicije jasno je da su pozitivne mjere potpuno izostale, i nemoguće ih je očekivati do kraja mandata. Sa druge strane, kako bi sačuvali svoje plaće i privilegije, dizanjem poreza potpuno su ugušili gospodarstvo, investicija nema, nezaposlenost je visoka, javni dug obara rekorde i izgubljene su još četiri godine.
Čeka nas dugoročna stagnacija
Pesimistični su, i domaći i strani stručnjaci jer je sve jasnije da Hrvatska ulazi u dugoročnu stagnaciju, koja prema nekim procjenama može trajati i desetljećima.