Foto: Hina
REPUBLIKA Hrvatska uputila je zahtjev Fondu solidarnosti Europske unije u svrhu dobivanja financijske pomoći za saniranje šteta od katastrofalnih poplava nastalih u svibnju 2014. godine na području Vukovarsko–srijemske, Brodsko-posavske, Osječko-baranjske, Požeško-slavonske i Sisačko-moslavačke županije, priopćeno je iz Ministarstva gospodarstva.
Službenu prijavu Republike Hrvatske za dodjelu sredstava iz Fonda solidarnosti Europske unije Ministarstvo gospodarstva predalo je 31. srpnja 2014. godine.
Iznos ukupne direktne štete iznosi 297.629.000 eura, a Fondu solidarnosti EU prihvatljiv i opravdan trošak za Republiku Hrvatsku iznosi 108.799.000 eura.
Fond solidarnosti Europske unije (EUSF) osnovan je kako bi se njegovim sredstvima odgovorilo na prirodne katastrofe velikih razmjera te izrazila solidarnost s regijama unutar Europe pogođenim katastrofama.
Fond je nastao kao reakcija na velike poplave u središnjoj Europi u ljeto 2002. godine. Sredstva iz Fonda otada su se koristila za 56 različitih prirodnih katastrofa uključujući poplave, šumske požare, potrese, oluje i suše.
Do sada je niz europskih zemalja primilo potporu u iznosu većem od 3,5 milijarde eura, uključujući i Republiku Hrvatsku koja je do sada koristila sredstva iz spomenutog fonda tri puta (dvije poplave 2010. godine – 5.000.000 eura i poplava iz 2012. godine – 287.000 €).
Prema regulativi Fonda solidarnosti EU pomoć se koristi za dopunu javnih izdataka država članica u slučaju hitnih djelovanja od ključne važnosti kao što su vraćanje u ispravno radno stanje infrastrukture i pogona u energetskom sektoru, na području vodoopskrbe i odvodnje, gospodarenja otpadom, prometa, telekomunikacija, zdravstva i obrazovanja; pružanje privremenog smještaja i usluga radi zadovoljavanja osnovnih potreba stanovništva; osiguravanje preventivne infrastrukture i mjera zaštite kulturnog nasljeđa; čišćenje područja pogođenih katastrofom, uključujući prirodne zone.
Prema regulativi Fonda solidarnosti EU pomoć se koristi za dopunu javnih izdataka država članica u slučaju hitnih djelovanja od ključne važnosti kao što su vraćanje u ispravno radno stanje infrastrukture i pogona u energetskom sektoru, na području vodoopskrbe i odvodnje, gospodarenja otpadom, prometa, telekomunikacija, zdravstva i obrazovanja; pružanje privremenog smještaja i usluga radi zadovoljavanja osnovnih potreba stanovništva; osiguravanje preventivne infrastrukture i mjera zaštite kulturnog nasljeđa; čišćenje područja pogođenih katastrofom, uključujući prirodne zone.