Vlada sutra o zateznim kamatama i privatizaciji HAC ONC-a

Foto: Hina

PRED VLADOM je u četvrtak prijedlog izmjena i dopuna Zakona o obveznim odnosima, koji donosi sniženje zateznih kamata, te odluka o suglasnosti za pokretanje postupka monetizacije duga autocesta inicijalnom javnom ponudom tvrtke HAC-ONC.

Predloženim izmjenama Zakona o obveznim odnosima visina stope zakonskih zateznih kamata za odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovaca i osoba javnog prava snizit će se sa sadašnjih 15 posto na 10,14 posto, a za poslovne transakcije između poduzetnika i poduzetnika i osobe javnog prava u kojima je osoba javnog prava dužnik novčane obveze sa sadašnjih 12,14 posto na 10,14 posto.

U ostalim odnosima uređenim Zakonom o obveznim odnosima (onima koji nisu odnosi iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava npr. ugovorni odnosi u kojima barem jedna strana nije trgovac; izvanugovorni odnosi) snizit će se visina stope zakonskih zateznih kamata sa sadašnjih 12 posto na 8,14 posto.

Na dnevnom redu Vlade je i odluka o davanju suglasnosti za pokretanje postupka razduživanja strateških društava Hrvatske autoceste (HAC) i Autocesta Rijeka - Zagreb (ARZ) privatizacijom društva Hrvatske autoceste - Održavanje i naplata cestarine (HAC ONC) putem inicijalne javne ponude.

Novi model monetizacije

Odlukom se pokreće novi model monetizacije javnog duga HAC-a i ARZ-a i to njihovim razduživanjem i postupkom privatizacije HAC-ONC-a. Također, određuje se da će se razduživanje urediti posebnim zakonom.

Vlada bi na sjednici u četvrtak trebala odobriti i zaduženje Hrvatskim cestama i davanje državnog jamstva, u iznosu od 140 milijuna eura, radi financiranja građenja i održavanja državnih cesta i podmirenja kreditnih obveza u 2015. godini.

Pred Vladom je i prijedlog odluke o isplati razlike iznosa jubilarne nagrade službenicima i namještenicima u javnim službama.

Predloženom odlukom određuje se da će se službenicima i namještenicima u javnim službama, koji su tijekom 2014. i 2015. godine ostvarili pravo na jubilarnu nagradu, a kojima je ona isplaćena prema umanjenoj osnovici od 500 kuna, temeljem sporazuma s poslodavcem kojim će se urediti pitanja sudskih sporova i troškova te pripadajućih kamata, isplatiti razlika između isplaćenog iznosa jubilarne nagrade i iznosa po osnovici za izračun jubilarne nagrade od 1.800 kuna.

Prema Vladinim podacima, donijeto je oko 50-tak pravomoćnih presuda za isplatu razlike jubilarne nagrade, pokrenuto nešto manje od tisuću sudskih postupaka s istim tužbenim zahtjevom, a dio zaposlenih je najavio podizanje sudskih tužbi.