Foto: Hina
Organizatori okruglog stola su Europski dom Vukovar i Zaklade Friedrich Ebert.
Pitanje dvojezičnosti
Pitanje dvojezičnosti u Vukovaru isforsirano je gospodarskom krizom koja vlada u Hrvatskoj i Vukovaru, a što se tiče nastavka izgradnje suživota u tome gradu, bitno je nikakve odluke ne donositi preko noći i nasilu, rekla je na okrugom stolu Vesna Škare Ožbolt.
Škare Ožbolt je bila predsjednica Nacionalnog odbora za uspostavu povjerenja u vrijeme procesa mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, i vraćanja u hrvatski ustavno-pravni poredak dijelova Vukovarsko-srijemske i Osječko-baranjske županije koji su privremeno bili pod velikosrpskom okupacijom.
Podsjetila je kako je Ustavni sud u kolovozu prošle godine donio odluku kojom je pozvao Vladu i gradsku upravu Vukovara da u roku godinu dana donesu određene prijedloge na koji način riješti pitanje dvojezičnosti u gradu.
„Već je prošlo više od pola godine. U javnosti još uvijek nisam vidjela niti jedan korak da bi nacionalna ili lokalna razina počela razmišljati što će se napraviti u tom smjeru", kazala je Škare Ožbolt.
Grad prijepora
Gradonačelnik Vukovara, Ivan Penava ocijenio je da je Vukovar i danas grad prijepora.
"Reintegracija, kao i sve stvari u životu imala je svoje prednosti i nedostatke. Mislim da je bila potrebna i da je iznimno vrijedan svaki život koji je sačuvan njezinom provedbom“, kazao je Penava, dodajući kako nitko nije mogao očekivati da će suživot u Vukovaru danas izgledati ovako kako izgleda.
„Nitko nije očekivao da ovoliko godina nakon reintegracije suživot u gradu Vukovaru neće biti u onom smislu riječi suživot kao nešto pozitivno, nego je on i dalje više u negativnom kontekstu. To je suživot koji je nametnut i ne proizlazi iz međusobnog razumjevanja i poštivanja već iz nužnosti, gdje ste skupa, a u stvari niste skupa", rekao je gradonačelnik Penava, zaključivši da je to ono što je loše i na čemu se mora raditi.
Voditelj Ureda Srpskog narodnog vijeća, Branko Jurišić, najvećom vrijednošću mirne integracije smatra mirno rješenje, dok je 'suživot' za njega kao i nekadašnje 'bratstvo i jedinstvo', koje je, rekao je, "bilo prazna fraza kojim se tjeralo narod da voli drugi narod, što je nemoguće".
Založio se za uzajmno poštovanje među Vukovarcima i rješavanje problema uz dogovor.
Obračun s "atavizmom"
Po riječima nekadašnjeg posebnog izaslanika Europske komisije za Republiku Hrvatsku Pera Vinthera, u Hrvatskoj je još dosta toga ostalo za obaviti kako bi se uklonili preostali antagonizimi i konfrontacije.
„Morate gledati naprijed i dakako ne zaboraviti što se događalo u prošlosti ali se morate okrenuti budućnosti“, kazao je Per Vinther.
Proces mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja počeo je 15. siječnja 1996., kada je Vijeće sigurnosti UN-a donijelo Rezoluciju 1037 i ustanovilo posebnu Prijelaznu upravu UN-a u istočnoj Slavoniji (UN Transitional Authority in Eastern Slavonia - UNTAES), a završio je dvije godine poslije, 15. siječnja 1998., kada je od 1991. godine okupirano područje istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema vraćeno u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske.