Foto: FAH
„STANJE u Beogradu je katastrofalno, kao i uvjeti u kojima izbjeglice borave. Smješteni su uglavnom na otvorenom, vrlo malo njih ima neko sklonište. Nema toaleta, pa je širi prostor oko beogradskog kolodvora, kontaminiran fekalijama, a higijenu održavaju samo na javnim česmama. Velika većina tih ljudi se ne želi zadržavati u Srbiji niti u zemljama regije. Cilj im je Schengen zona te žele što prije nastaviti put Njemačke, Francuske, Švedske, Švicarske.... Ukoliko se neki od njih ne uspiju probiti u Mađarsku, veći val izbjeglica mogao bi krenuti prema Hrvatskoj.
U problemu, sličnom ovom u Srbiji, mogli biste se naći ukoliko, po ulasku u Hrvatsku, Slovenija primijeni mađarski „recept“ te obje zemlje „spuste rampe“ na svojim granicama“ , kaže za Index beogradski novinar Dejan S.Branković.
Stanje s izbjeglicama mijenja se iz minute u minutu, ljudi, koji bježe iz svojih zemalja, sve je više, a proporcionalno tome raste i broj najrazličitijih teorija o tome što i kuda s izbjeglicama ukoliko dođu u Hrvatsku. I dok se lijevi i desni intenzivno prepucavaju, izbjeglički val je sve bliže Hrvatskoj, a jasnog i konkretnog strateškog plana za izbjeglice još uvijek nema.
Čičak želi izbjeglice na dalmatinskim otocima
Ivan Zvonimir Čičak naselio bi izbjeglice na dalmatinske otoke. Ministar unutarnjih poslova, Ranko Ostojić, kao moguće rješenje za smještaj spominje bivše vojne objekte u Puli, no IDS je na to odmah poručio „Ne želimo izbjeglice u Puli i Istri!“
Predsjednik Sabora Josip Leko smatra da je Hrvatska spremna, na visokoj humanoj razini, sudjelovati u rješavanju izbjegličke krize, kao i premijer Milanović koji tvrdi da je Hrvatska spremna pomoći u skladu sa svojim mogućnostima, te da ćemo primiti više stotina izbjeglica, a ako treba i više kroz program koji je dogovoren na Europskom vijeću.
No, kakvo je konkretno stanje na terenu? Jesu li hrvatski gradovi spremni za prihvat većeg broja izbjeglica s istoka te kolikim smještajnim kapacitetima raspolažu, pitali smo gradonačelnike najvećih hrvatskih gradova – Zagreba, Osijeka, Rijeke, Splita, Dubrovnika, Slavonskog Broda i Karlovca, pa i Vukovara čije su izbjeglice, ne tako davno, prihvaćali ljudi iz mnogih europskih zemalja.
Na naša su pitanja najbrže odgovorili iz Osijeka.
Osijek je spreman - za 24 sata možemo osigurati kvalitetan smještaj za 500 ljudi
„Kao jedinica lokalne samouprave spremni smo pomoći, u okviru mogućnosti i unutar sustava, te ćemo staviti na raspolaganje ljudske i materijalne resurse, baš kao i u slučaju prošlogodišnjih poplava. U lanjskim kriznim situacijama, vezanim uz poplave, grad Osijek je, u koordinaciji s Crvenim križem, bio spreman za prihvat 500 ljudi iz susjedne Bosne i Hercegovine te smo još tada aktivirali sve ljudske i materijalne resurse za zbrinjavanje tolikog broja ljudi, a tu interventnu mjeru možemo ponovo uspostaviti u roku od 24 sata. Osijek se iskazao kao otvorena sredina, te su, osim po društvenim domovima u našim Mjesnim odborima, ljudi zbrinjavani i po privatnim kućama, prikupljala se hrana, voda, odjeća i obuća.
Očekujemo da bi Osječani i u ovom slučaju imali humanitarni pristup te pokazali ljudsku gestu, pogotovo kada se radi o majkama s malom djecom, ženama i bolesnim ljudima, no tu sustav tu mora odreagirati kako bi se riješilo i zdravstveno zbrinjavanje. Osijek ima KBC i drugu infrastrukturu poput međunarodne zračne luke te je, unutar EU, privlačan grad za strane državljane, stoga u koordinaciji s policijskom upravom činimo sve kako bismo bili spremni za prihvat određenog broja ljudi koji će biti u tranzitu“, rekao je za Indeks Denis Ambruš, zamjenik gradonačelnika Osijeka koji po službenoj dužnosti vodi i Stožer za zaštitu i spašavanje grada.
Karlovac - naša vojarna nije pogodna za prijem izbjeglica!
„Iz medija smo saznali da se jedna vojarna na području grada Karlovca spominje kao moguća lokacija za prijem izbjeglica, međutim, s obzirom na stanje objekta, smatramo da je ta procjena paušalna te da nije uzela u obzir stanje na terenu. Sve što saznajemo, saznajemo iz medija stoga je prava adresa za ozbiljne informacije koje tražite Vlada RH“, stoji u odgovoru koji smo danas primili iz ureda gradonačelnika Karlovca, Damira Jelića.
Slavonski Brod - izbjeglice možemo smjestiti samo na dan-dva
„Postoji plan zaštite i spašavanja za područje grad Slavonskog Broda koje je donijelo Gradsko vijeće. Grad Slavonski Brod ne raspolaže vojarnama ili halama, već samo prostorima Mjesnih domova i dvoranama Osnovnih škola. Najveći problem je osiguranje adekvatnih sanitarnih uvjeta.
Prostori Mjesnih domova nemaju uređen sanitarni čvor na način da omogućuju redovnu higijenu (tuširanje i pranje) te je smještaj izbjeglica moguć samo kratkoročno na dan ili dva“, navodi se u odgovoru iz Slavonskog Broda koji potpisuje Davor Rogić, pročelnik Upravnog odjela za lokalnu samoupravu:
Nakon jučerašnjeg upita iz Ureda splitskog gradonačelnika dobili smo informaciju da će gradonačelnik danas na kolegiju, s pročelnicima i savjetnicima, razgovarati o ovoj temi, no konkretan odgovor još uvijek čekamo kao i odgovore iz ureda gradonačelnika Zagreba, Dubrovnika i Vukovara koje ćemo objaviti čim ih i ako ih dobijemo.
Rijeka - snašli smo se u ratu, snaći ćemo se i sada
„U Rijeci za sada ne postoji poseban plan koji bi se odnosio isključivo na prihvat izbjeglica iz područja zahvaćenih ratom, no Grad Rijeka je u stalnom kontaktu s Crvenim križem i ukoliko bude potrebno bit ćemo spremni reagirati. Kada bi u Rijeku došlo više tisuća izbjeglica najveći bi problem, kao i u drugim sredinama, bio njihov smještaj. Rijeka je površinom izuzetno mali grad, prostire se na samo 44 kvadratna kilometra i gotovo da i nema većih, praznih površina na kojima bi se mogli, primjerice, izgraditi privremeni prihvatni kampovi ili nešto slično. U objekt Crvenog križa moguće je smjestiti manji broj osoba. Ukoliko se ti kapaciteti popune, najbrže privremeno rješenje mogu biti sportske dvorane.
Kratkoročno rješenje mogu biti i različite hale poput trenutno praznih skladišta na Žabici, prazni prostori u kompleksu bivše tvornice Rikard Benčić ili pak u nekadašnjem industrijskom kompleksu Hartera, naravno uz određenu prilagodbu tih prostora odnosno uz osiguranje kreveta, pokretnih nužnika te tekuće vode. Što se tiče eventualne potrebe za osiguranjem obroka za izbjeglice, u Rijeci postoji kuhinja Crvenog križa čiji djelatnici mogu distribuirati obroke po terenu, a vjerujem da će, i u suradnji s različitim tvrtkama, ako bude potrebe, biti moguće postaviti i veći broj prijenosnih sanitarnih čvorova po gradu odnosno na lokacijama na kojima to bude i ako bude potrebno.
Građani Rijeke, Grad Rijeka i ovdašnje institucije ili tvrtke su tijekom Domovinskog rata zbrinuli velik broj izbjeglica stoga vjerujem da ćemo se snaći i ukoliko u naš grad stignu izbjeglice iz područja u kojima danas bjesne ratovi. Rijeka je poznata po svojoj otvorenosti i prihvaćanju različitosti među ljudima stoga ne očekujem incidente povezane s nečijim porijeklom, vjeroispoviješću i slično. No, treba imati na umu da je velik broj ljudi na malom prostoru, u improviziranim uvjetima, u svakoj sredini i u svakoj situaciji plodno tlo za potencijalne sukobe i incidente. Također treba naglasiti da je eventualno zbrinjavanje izbjeglica prije svega stvar državne politike i politike resornog ministarstva, a Grad Rijeka će, ukoliko bude potrebno, slijediti sve njihove naputke“, rekao je za Index gradonačelnik Rijeke, Vojko Obersnel.
Split - pročelnici su već na terenu, a pozvat ćemo i branitelje da se uključe
„Na današnjem kolegiju, na kojemu je jedna od tema bila i aktualna situacija s izbjeglicama, svi pročelnici su se složili da, u slučaju da dođe do prelijevanja vala izbjeglica i kod nas u Hrvatsku, tim ljudima svakako treba pomoći. Hotelske kapacitete, naravno, više ne možemo koristiti za smještaj izbjeglica, a u gradu mjesta nema, te je jedino adekvatno područje bivša vojarna Dračevac. U jednom dijelu tog kompleksa je sada Općinski sud, u drugom se odvijaju neke druge aktivnosti, a postoji i dio koji je devastiran te bi se, uz malo truda i novca, temeljito čišćenje, sređivanje prozora i sanitarnih čvorova, mogao dovesti u pristojno stanje.
Prema grubim procjenama, tamo bi se moglo smjestiti i nekoliko tisuća ljudi. U slučaju potrebe, dogovorit ćemo i postavljanje šatora i kemijskih WC-a. Pročelnici su danas izašli na teren da točno procjene situaciju, a namjeravamo pozvati i branitelje, posebno splitske brigade, da se uključe u pretpripremne radnje koje ćemo provoditi u koordinaciji s Vladom Republike Hrvatske, Crvenim križem i Državnom upravom za zaštitu i spašavanje“, rekao je za Index gradonačelnik Splita, Ivo Baldasar.