Foto: Srđan Vrančić/Cropix
"Nepovoljna gospodarska kretanja i fiskalna kriza nedavno su potakle Vladu RH da donese niz uredbi o smanjenju plaća zaposlenih u državnim i javnim službama, smanjivši svim zaposlenima koeficijent za izračun visine plaće za 3 posto. Važno je naglasiti da u ovom "rezanju" plaća Vlada nije načinila razliku između državnog službenika s minimalnim primanjima i državnog dužnosnika čija primanja višestruko premašuju hrvatski prosjek, već je isti postotak smanjenja odlučila primijeniti na sve zaposlene u državnoj i javnoj službi. Tako je zacrtana brojka od 3 posto primijenjena jednako i na primanja domara u nekoj osnovnoj školi, kao i na primanja predsjednika Vlade ili ministra.", objašnjavaju Laburisti.
Obzirom na aktualnu gospodarsku situaciju koju dobro opisuje podatak da je u Hrvatskoj trenutačno čak 1,383 milijuna građana siromašno ili im prijeti socijalna isključenost, što iznosi čak 32,7% od ukupnog broja stanovnika, Laburisti smatraju da je nužno poduzeti zakonske mjere kako bi se umanjila dohodovna nejednakost između većine hrvatskih građana i državnih dužnosnika.
"Očekujemo da će nas opet prozvati populistima, pa sukladno tome podsjećamo:
- Dragutin Lesar 2005. godine u Hrvatskom je saboru predložio ukidanje povlaštenih mirovina političkim elitama. Taj je prijedlog nazvan populističkim, sve dok ga nije predložila Vlada.
- 2012. godine Hrvatski laburisti predložili smo ukidanje povlaštene mirovine Predsjedniku republike. Taj je prijedlog nazvan populističkim, sve dok ga nije predložila Vlada.
- 2013. godine predlagali smo da se izbori za EU parlament održe zajedno s lokalnim izborima zbog veće izlaznosti i veće participacije građana. Taj je prijedlog nazvan populističkim, a danas se političke elite čude što je na izbore izašlo svega 20 posto građana.
- 2010. i 2012. godine predlagali smo da se smanji broj potpisa potreban za referendum, kao i da se ukine prohibitivna klauzula za lokalni referendum (da lokalni referendum uspije, potreban je izlazak 50 posto građana). I taj prijedlog nazvan je populističkim, a nedavni slučaj neuspjelog lokalnog referenduma u Čabru pokazuje, da je gotovo nemoguće da građani participiraju u donošenju odluka.", podsjećaju Laburisti i dodaju kako smatraju da u Hrvatskoj političke elite provode demokratski politički elitizam, u kojem su samo parlamentarna većina i izvršna vlast u pravu, a svi ostali, pa i građani, isključeni su iz procesa odlučivanja.
"Pozivamo Hrvatski sabor da prihvaćanjem ovog zakonskog prijedloga pokaže razumijevanje za očajan socijalni trenutak u Republici Hrvatskoj i položaj u kojem se nalazi većina građana Republike Hrvatske. Bili krivi ili ne, za tu smo situaciju svi odgovorni i svi bismo trebali snositi i izravne posljedice onoga što smo odlučivali ili propustili odlučiti." poručuje šef Laburista Dragutin Lesar.
Obrazloženje Laburista prenosimo u cijelosti:
1. Plaće državnih dužnosnika uređene su Zakonom o obvezama i pravnima državnih dužnosnika. Od početka mandata aktualne Vlade, temeljni zakon je izmijenjen dva puta. U obje izmjene, popis državnih dužnosnika bio je dopunjen dodavanjem novih kategorija državnih dužnosnika. Pored toga, povećan je i koeficijent za izračun plaća pojedinih dužnosnika. Na taj način, pored usklađivanja sa Zakonom o sustavu državne uprave što je bio formalan razlog izmjena i dopuna ovog Zakona, položaj državnih dužnosnika potvrđen je te bitno poboljšan u odnosu na prethodno zakonsko rješenje, imajući u vidu da im je pored povećanja koeficijenata pojedinih dužnosnika, zajamčen i povratak na posao kod poslodavca kod kojeg su bili u radnom odnosu prije preuzimanja dužnosti.
2. Na visinu plaće državnih dužnosnika mogu utjecati Hrvatski Sabor i Vlada RH, jer se plaće državnih dužnosnika određuju množenjem dvaju faktora – osnovice za obračun plaće koju određuje Vlada RH posebnom odlukom, i koeficijenta za izračun plaće utvrđenog Zakonom o obvezama i pravima državnih dužnosnika kojeg donosi Hrvatski sabor.
3. Nepovoljna gospodarska kretanja i fiskalna kriza nedavno su potakle Vladu RH da donese niz uredbi o smanjenju plaća zaposlenih u državnim i javnim službama, smanjivši svim zaposlenima koeficijent za izračun visine plaće za 3%. Ni plaće državnih dužnosnika nisu ostale netaknute, pa je od 01. ožujka 2013. osnovica za izračun plaće državnih dužnosnika umanjena za 3% Vladinom Odlukom o visini osnovice za obračun plaće državnih dužnosnika (NN 25/13), te sada iznosi 4.491,236 kuna bruto. Važno je naglasiti da u ovom „rezanju“ plaća Vlada nije načinila razliku između državnog službenika s minimalnim primanjima i državnog dužnosnika čija primanja višestruko premašuju hrvatski prosjek, već je isti postotak smanjenja odlučila primijeniti na sve zaposlene u državnoj i javnoj službi. Tako je zacrtana brojka od 3% primijenjena jednako i na primanja domara u nekoj osnovnoj školi, kao i na primanja predsjednika Vlade ili ministra. Smatramo da bi puno prihvatljivije i pravednije rješenje bilo da su se plaće smanjivale primjenom postotka razmjerno visini primanja, pri čemu bi onima s manjim koeficijentom plaće bile umanjene za niži postotak, dok bi se na one s iznadprosječnim primanjima postotak smanjenja uvećao ovisno o tome koliko nečija plaća premašuje hrvatski prosjek.
4. Pozivamo Hrvatski sabor da prihvaćanjem ovog zakonskog prijedloga pokaže razumijevanje za očajan socijalni trenutak u Republici Hrvatskoj i položaj u kojem se nalazi većina građana Republike Hrvatske. Bili krivi ili ne, za tu smo situaciju svi odgovorni i svi bismo trebali snositi i izravne posljedice onoga što smo odlučivali ili propustili odlučiti.
5. Analizom podataka Državnog zavoda za statistiku o strukturi zaposlenih prema visini prosječne neto plaće za 2012. godinu, daje se zaključiti da 84.121 zaposlenih građana (8,7%) prima plaću do 2.500,00 kuna. Plaću do 5.000,00 kuna prima 525.764 zaposlenih ili njih 55%, a plaću do 5499,00 kuna (prosječna neto plaća u ožujku 2012.) prima 677.817 zaposlenih ili 70,9% građana koji rade i primaju plaću. Iz navedenih podataka Državnog zavoda za statistiku razvidno je da više od 70% zaposlenih građana Republike Hrvatske prima plaću u razini hrvatskog prosjeka, dok na plaće koje su iznad hrvatskog prosjeka otpada značajno manji dio zaposlenih.
6. Obzirom na aktualnu gospodarsku situaciju koju dobro opisuje podatak da je u Hrvatskoj trenutačno čak 1,383 milijuna građana siromašno ili im prijeti socijalna isključenost, što iznosi čak 32,7% od ukupnog broja stanovnika, smatramo da je nužno poduzeti zakonske mjere kako bi se umanjila dohodovna nejednakost između većine hrvatskih građana i državnih dužnosnika.
7. Dodatni razlog za predlaganje ovog Zakona jest i neposredna prijetnja socijalnih nemira uzrokovana kako dohodovnom nejednakošću, tako i zabrinjavajućim podacima o broju nezaposlenih koji raste iz mjeseca u mjesec i trenutno doseže brojku od 360.386 nezaposlenih, te građana koji ne mogu podmirivati svoje financijske obaveze (253.350 građana s blokiranim računom, podatak FINA-e za veljaču). Tome valja dodati i nedavnu odluku Vlade Republike Hrvatske da odgodi primjenu Zakona o minimalnoj plaći (NN 93/13), koji je donesen upravo s razlogom da se olakša život najugroženijima, jer je njime minimalna plaća uvećana s dotadašnjih 2.814,00 kuna na 2.894,00 kuna bruto. Odgodom primjene Zakona o minimalnoj plaći, Vlada Republike Hrvatske pokazala je bazično nerazumijevanje težine financijske krize koja je pogodila većinu hrvatskih građana, potpuni nedostatak sluha za stvarne probleme hrvatskih građana, te nepoštivanje predstavničkog tijela koje je Zakon o minimalnoj plaći i donijelo.
8. Uzimajući u obzir sve navedeno, predlažemo izmjenu Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika, na način da se koeficijenti za izračun plaće svim državnim dužnosnicima umanje za 21%. Smatramo da će i ovakvo smanjenje koeficijenta državnim dužnosnicima osigurati dostojna primanja, te da egzistencija niti jednog od njih neće biti ugrožena. Za usporedbu, najniža plaća državnog dužnosnika usvajanjem ovog Prijedloga zakona bila bi 14.057,00 kuna bruto, čemu nisu pribrojana i ostala materijalna prava koja im jamči Zakon, kao što su naknada za odvojeni život, naknada troškova za službeno putovanje, naknada troškova prehrane i drugo.
9. Stoga predlažemo da Vlada Republike Hrvatske podrži, a Hrvatski Sabor usvoji ovaj Prijedlog zakona, kako bi državni dužnosnici zaposleni u ovim tijelima, osim riječima - i djelom pokazali da se solidariziraju s građanima koji su ih na te funkcije i izabrali.
10. Ukoliko pak Vlada RH u međuvremenu svojom odlukom smanji osnovicu za izračun plaće državnih dužnosnika za 21%, ovaj Prijedlog zakona povući ćemo iz procedure.
Zastupnici: To je demagogija
Bez obzira na stranačku pripadnost, većina saborskih zastupnika isticala je da nema ništa protiv toga da se njihove i plaće drugih državnih dužnosnika smanje za 21 posto, no tu inicijativu Laburista ipak su nazvali demagogijom, javlja HRT.
Predsjednik Sabora Josip Leko nije htio komentirati prijedlog Laburista, a na pitanje bi li mu bio problem odreći se 21 posto plaće, odgovorio je, problem je svima odricati se, ali nije problem što ja osjećam i što se može očekivati.
Lekina stranačka kolegica Dragica Zgrebec nema ništa protiv da joj se smanji plaća. Ako je to inicijativa koja će donijeti boljitak Hrvatskoj, svaku takvu inicijativu ću poduprijeti. Što se mene osobno tiče, mislim da plaća nije presudna u mom radu, no ovo se ipak može ocijeniti kao jedna demagoška inicijativa, rekla je Zgrebec.
HDSSB-ovac Zoran Vinković rekao je pak kako bi volio da je ta inicijativa došla bar šest mjeseci prije lokalnih izbora te i da je Lesar tada predložio da se smanji 51 posto.
Ivan Domagoj Milošević (HDZ) smatra da ne treba problematizirati visinu plaće, nego kvalitetu rada državnih dužnosnika. "Iz HDZ-a ste čuli mnogo prijedloga i ne samo kritike na račun ove vlade. Od Hrvatskih laburista osobno nisam čuo nikakav suvisli prijedlog", kazao je Milošević.