Čak i teolozi i novinari Drago Pilsel i Anto Mikić, inače glavni urednik Katoličkog radija, priznaju da problem postoji. Oni, međutim, nisu za ukidanje vjeronauka u školama, već za njegovu reformu.
Katolički "talibanizam"
"Ključni problem je u izvedbi nastavnog plana i programa, u svijesti vjeroučitelja, u tom svojevrsnom katoličkom 'talibanizmu' nastavnika", kaže Pilsel, koji tvrdi da se uvođenju vjeronauka u škole u ovom obliku protivio još početkom devedesetih.
U razdoblju nakon rata, tvrdi Pilsel, katolicizmu je namijenjena uloga službene državne ideologije, koju je ranije imao marksizam. Ilustrirao je to izjavom koju je prije samo nekoliko dana, na skupu vjeroučitelja u Splitu, dao nadbiskup Marin Barišić.
"Vjeronaukom treba djecu odgajati da budu bolji Hrvati i katolici", Barišićeva je izjava koju je prenijela agencija IKA, a koju je Pilsel citirao na tribini. "To je razlog zbog kojeg u svakoj crkvi možete vidjeti svijećnjak u bojama hrvatske trobojnice. U crkvama u Italiji nećete vidjeti talijansku zastavu", ističe Pilsel.
Nemojmo se lagati: Vjeronauk u osnovnim školama nije izborni predmet!
Iako vjeronauk u osnovnim školama ima status izbornog predmeta, on to zapravo nije, istaknuo je Neven Barković, predstavnik inicijative Nisam vjernik. U osnovnim školama, naime, ne postoji alternativa vjeronauku; djeca koja ga ne žele slušati prisiljena su taj školski sat provesti na hodniku, bez nadzora.
"Jedna od najnovijih smicalica kojima se služe jest da na satovima vjeronauka sjede i djeca koja ga ne pohađaju, kako bi bila pod nadzorom, jer ih nigdje drugdje ne žele smjestiti", kaže Boris Stanojević iz udruge David.
Stanojević je katoličku crkvu opisao kao interesni lobi, grupaciju koja putem vjeronauka u osnovnoj školi indoktrinira djecu. "Škole su zapravo geta za obradu materijala. Kontrolirati djecu znači imati kontrolu nad društvom", ističe Stanojević.
Ministarstvo obrazovanja po tom pitanju, kaže Stanojević, ne radi apsolutno ništa. Jedine promjene koje se od države mogu očekivati su kozmetičke, tvrdi Stanojević koji nije propustio istaknuti niti da su na tribinu pozvali i predstavnika ministarstva kojem je u mandatu Kukuriku vlade na čelu Željko Jovanović. Nitko se, međutim, nije odazvao.
Vjeronauk u školama je vjerska diskriminacija
Razloge za ukidanje vjeronauka u srednjim i osnovnim školama vrlo je sustavno i argumentirano izložio Barković. Vjeronauk je, ističe Barković, povlašten naspram svih ostalih izbornih predmeta. Dok se ostali izborni predmeti održavaju na početku ili na kraju satnice, vjeronauk je redovito smješten usred školskog dana, kao drugi ili treći sat.
"Neki roditelji biraju da im djeca pohađaju vjeronauk. Ali drugi roditelji sigurno ne biraju da im djeca sjede po hodnicima", tvrdi Barković. Također ističe da ocjena s vjeronauka predstavlja diskriminaciju po vjerskoj osnovi. Djeca koja pohađaju vjeronauk imaju jedan predmet više, a iz tog predmeta najčešće imaju peticu. Što znači da putem vjeronauka podižu prosjek naspram djece koja vjeronauk ne pohađaju, te na taj način lakše upisuju željenu srednju školu.
Ustav RH: Hrvatska je sekularna država
Vjeronauk je također, ističe Barković, jedan od glavnih razloga diskriminacije među djecom. Ovu tvrdnju je predstavnik inicijative Nisam vjernik ilustrirao podacima iz Unicefovog istraživanja, prema kojem se većina djece u srednjim školama najlošije ponaša prema djeci koja ne pohađaju vjeronauk.
Ne treba nikako zaboraviti ni činjenicu da je vjeronauk jedini predmet koji djecu uči tvrdnjama koje ni na koji način nisu utemeljene u znanosti i ne mogu se provjeriti empirijskim istraživanjem. Kao primjer je naveo tvrdnju da homoseksualnost "ni u kom slučaju ne može biti odobrena" iz katekizma "S Kristom u život".
"Na kraju, najvažniji argument je da je Republika Hrvatska, prema svom Ustavu, sekularna država. Odvojenost države i crkve je ustavom zagarantirana, ali naša država Vatikanu daje povlašteno pravo da svoju ideologiju promiče u državnim ustanovama", poentirao je Barković.