ŽIVOTNI uvjeti u romskim zajednicama diljem Europe su bijedni, a izgledi za uspjeh u školi i na poslu sumorni. Prema novom izvješću agencije EU za ljudska prava, situacija u romskim zajednicama nije se popravila, unatoč naporima da se olakša njihova integracija, prenosi HRT.
Michael O'Flaherty, ravnatelj Agencije Europske unije za temeljna prava (FRA) sa sjedištem u Beču, rekao je da se širom Europe Romi i dalje suočavaju sa šokantnim razinama uskraćenosti, marginalizacije i diskriminacije. "Kreatori nacionalne politike trebali bi usmjeriti resurse i napore na rješavanje nepodnošljive situacije" , dodao je u priopćenju za javnost.
Loše stanje u obrazovnom sustavu
U izvješću FRA-e, koje se temelji na gotovo 8500 intervjua s Romima iz deset europskih zemalja, stoji da je napredak u uključivanju od posljednjeg istraživanja prije šest godina Roma bio "premali i prespor". Prema izvješću, čak 80 posto Roma i dalje je "u opasnosti od siromaštva". Za usporedbu, taj prosjek je u EU značajno manji i čini 17 posto opće populacije. Broj onih u "opasnosti od siromaštva" u općoj populaciji od studije iz 2016. se nije mijenjao.
Ništa bolja situacija nije ni u obrazovnom sustavu. Čak 17 posto mladih Roma u dobi od 18 do 24 godine rano napušta obrazovni sustav, dok je u EU taj postotak značajno manji i čini samo 10 posto opće populacije. Problematično je i to što su mnoga romska djeca u segregiranim školama, njih čak 52 posto, najviše u Slovačkoj i Bugarskoj.
Vlažne, mračne kuće bez sanitarnih čvorova
"Mnoge zemlje još uvijek ne postižu ciljeve postavljene u sklopu 10-godišnjeg plana EU za Rome koji traje do 2030. godine", rekla je FRA. Upozorava se da bi posljedice pandemije covida-19 i brzorastuća inflacija mogli dodatno naštetiti romskim zajednicama. Otprilike 43 posto ispitanih Roma ima plaćeni posao, što je daleko ispod europskog prosjeka od 72 posto za 2020. godinu.
Studija je također otkrila da Romkinje imaju očekivani životni vijek od 71 godinu, a muškarci 67 godina, u usporedbi s 82, odnosno 76 godina za stanovništvo EU u cjelini. Više od polovice Roma intervjuiranih za istraživanje živi u kućama koje su vlažne i mračne ili nemaju odgovarajuće sanitarne čvorove, u usporedbi sa 61 posto u 2016. godina, dok 22 posto nema tekuću vodu, što je pad s 30 posto.
Iako se žali zbog nedostatka "stvarnih poboljšanja kada je riječ o borbi protiv diskriminacije", nalazi istraživanja ukazuju na "pozitivan napredak u borbi protiv uznemiravanja i nasilja motiviranog mržnjom".
Izvješće se temelji na anketi koju je FRA proveo 2021. godine među Romima u Hrvatskoj, Češkoj, Grčkoj, Mađarskoj, Italiji, Portugalu, Rumunjskoj, Španjolskoj, kao i u Sjevernoj Makedoniji i Srbiji, koje obje žele postati članicama EU. U Bugarskoj i Slovačkoj podatke su prikupila državna tijela uz potporu FRA-e.