Nekretnine su i dalje preskupe za prosječni hrvatski džep. U zadnjem tromjesečju 2023. cijene nekretnina porasle su za 10.9 posto u odnosu na isto razdoblje godinu prije. Prosječna cijena četvornog metra, prema posljednjim podacima, iznosila je 2219 eura. Najskuplji je Zagreb s prosječnom cijenom od 2623 eura.
Situacija je daleko od dobre i kad se promatra trošak najma. U nekim gradovima mjesečna najamnina gotovo se izjednačila s prosječnom ratom kredita - za trošak stanovanja treba izdvojiti oko 550 eura u prosjeku.
Građevinarstvo cvjeta - uz turizam i potrošnju, glavni je generator gospodarskog rasta. U posljednjem kvartalu godine iza nas raslo je čak 8.4 posto. No pada broj kupoprodaja, a to je nekad i prvi signal pada cijena nekretnina.
"Sigurnih deset godina dobrog posla"
Strojevi, dizalice, kamioni, radnici su posvuda. Za građevinare posla ima napretek. U posljednje tri godine otvoreno je 3200 novih građevinskih obrta, no i dalje se na majstora čeka mjesecima. Prepoznali su to neki, pa su se iz Njemačke vratili u Hrvatsku, piše HRT.
"Sada su skoro izjednačene cijene u Hrvatskoj i u zapadnim zemljama, što je dovelo do povratka naših radnika. Dovelo je do toga da se otvaraju obrti, povećan je njihov broj", kaže Antun Trojar, predsjednik Udruženja obrtnika grada Zagreba.
Raste i broj građevinskih tvrtki. Posla ima za domaće i velike strane kompanije. Bit će ga i dalje, procjenjuju stručnjaci.
"Možemo reći da je to sigurnih deset godina aktivnosti i dobroga posla u Hrvatskoj i tim više možemo reći da će razvoj graditeljstva biti u najmanju ruku na ovoj razini, ako ne i još većoj", kaže Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet.
Radnika i novih projekata ne bi trebalo manjkati
Pa je i sve više zaposlenih. Svaki treći u ovom sektoru je iz inozemstva. Više ih je u građevinarstvu nego u turizmu u sezoni.
"Ukupno građevinarstvo ima negdje između 130 i 150 tisuća zaposlenih. BDP je između 6 i 6.5% društvenog proizvoda u Hrvatskoj, on bi trebao biti na nivou 8 do 10% i onda bi mi bili među razvijenim državama u Europi", kaže Miroslav Habijanec, predsjednik Uprave tvrtke Radnik Križevci i predsjednik HUP-Udruge poslodavca u graditeljstvu.
Nedavno je potpisan kolektivni ugovor. Definirane su osnovne plaće po grupama složenosti. Kako se provodi u praksi, provjeravat će i Sindikat.
"Pokušavat ćemo i dalje s inspekcijom rada dogovarati da prijavljujemo i mi kao SGH sve poslodavce koji nam ili neće dostaviti podatke ili su podaci takvi da upućuju na to da se oni ne pridržavaju minimalnih osnovnih plaća koje su propisane u kolektivnom ugovoru", kaže Jasenka Vukšić, predsjednica Sindikata graditeljstva Hrvatske.
Uz to i radne dozvole - koje bi prema novom zakonskom prijedlogu trebale uskoro vrijediti tri godine - radnika i novih projekata ne bi trebalo manjkati.
"Kronično nedostaje dobre novogradnje"
Odgovarajući na pitanje hoće li se investicijski zamah nastaviti, stručnjak za promet nekretninama Sanjin Rastovac rekao je u večerašnjem središnjem HTV-ovom Dnevniku kako, prema onome što vidi na terenu, definitivno smatra da neće stati.
"Da se neka stagnacija u obliku potražnje događa - da, ali u obliku građevinarstva mislim da idemo istim tempom dalje jer kronično nedostaje dobrih nekretnina, dobre novogradnje", rekao je Rastovac.
Rastovac je rekao da se pad cijena još ne osjeti, iako se osjeti određeni pad potražnje. "I dalje kronično nedostaje te dobre novogradnje na dobrim pozicijama, malih stanova, dvosobnih stanova", rekao je. "Potražnja samo raste, a ponuda ne prati i dalje", dodao je.
"Radne snage manjka i dok god je tako, nećemo moći stići tu potražnju ponudom", rekao je također Rastovac.
Rekao je i kako ne očekuje pad cijena najma, već samo rast, jer nas sve veća količina stranaca gleda kao super mjesto za život.
"Mi smo izuzetno sigurna zemlja, Zagreb postaje u stvarnom smislu europska metropola i jako puno stranaca dolazi k nama živjeti jer ti najmovi koji su nama skupi i dalje su drastično niži od Dublina ili nekog drugog europskog grada i oni za 600 ili 800 eura bez problema mogu to financirati s plaćama od dvije-tri tisuće eura jer rade od doma za neku stranu kompaniju, dok će se naši naći u problemu ako ne dođe do nekakvog novog načina pomoći države, lokalne zajednice", rekao je Rastovac, dodajući kako za to postoje puno bolji modeli od APN-a te da treba smisliti način kako pojačati ponudu, a ne potražnju.