INDUSTRIJSKA proizvodnja u Njemačkoj pada već drugi kvartal zaredom. Pad u lipnju iznosio je 1,5 posto, dok je na razini drugog kvartala iznosio 1,8 posto, što je pobudilo strah od recesije.
Podaci o BDP-u očekuju se uskoro, a analitičari smatraju da će brojke u najboljem slučaju pokazati stagnaciju. Njemačka je najveća ekonomija u Europskoj uniji i ako ona poklekne, to će se negativno odraziti na cijeli EU, uključujući i Hrvatsku. Naime, ako se smanji ekonomska aktivnost u Njemačkoj, to će značiti manju potražnju za robama i uslugama koje Hrvatska ondje izvozi, kao i manji broj turista.
O ekonomskoj snazi Njemačke svjedoči to što njena 84 milijuna stanovnika, što je 16 posto stanovništva EU-a, stvaraju oko 21 posto BDP-a, a njezin izvoz čini 24 posto izvoza svih članica EU-a.
Hrvatska, naravno, ima najveću vanjskotrgovinsku aktivnost s drugim članicama EU, a ta je razmjena pogotovo ojačana 2013., kada smo kao članica ušli na zajedničko tržište. Robna razmjena sa zemljama EU-a u porastu je svake godine te je u 2018., prema podacima Državnog zavoda za statistiku, činila gotovo 69 posto ukupnog izvoza, koji je u odnosu na 2017. porastao za 9,3 posto, na 74,2 milijarde kuna, te 78 posto ukupnog uvoza, koji je porastao za 7,9 posto, na 176,2 milijarde kuna.
Najvažniji vanjskotrgovinski partner Hrvatske
Također, Hrvatska je među prvih pet država članica EU-a koje realiziraju više od tri četvrtine svog uvoza iz drugih država članica EU-a.
Najveći hrvatski vanjskotrgovinski partneri iz EU-a u 2018. bili su Njemačka, Italija i Slovenija. S udjelom od gotovo 15 posto ukupnog izvoza, Italija je zemlja partner u koju je izvezeno najviše robe u 2018., i to oko 10 posto više nego 2017. Vrijednost izvoza u Italiju pritom je iznosila 15,8 milijardi kuna.
Ipak, kako su u svojoj analizi iz ožujka ove godine zaključili analitičari HGK, Njemačka je zbog visokih udjela od 13,2% u ukupnom robnom izvozu Hrvatske i 20,4% u izvozu usluga ipak najvažnija za Hrvatsku jer takvi udjeli znače da Njemačka u ukupnoj domaćoj i inozemnoj potražnji u Hrvatskoj sudjeluje s približno 6%, a u inozemnoj potražnji s približno 17% i tako najviše od svih vanjskotrgovinskih partnera utječe na kretanje hrvatskoga gospodarstva.
Hoćemo li opet zapeti u višegodišnjoj recesiji?
Njemačka je za većinu država članica EU-a, prema privremenim podacima Eurostata, država u koju se u 2018. najviše izvozilo, ali iz koje se i najviše uvozilo.
S obzirom na značaj Njemačke za hrvatsku i europsku ekonomiju, nije teško zaključiti da bi se pad najvećeg europskog gospodarstva prelio i na ostale zemlje. Hrvatska će, naravno, i sljedeću recesiju dočekati nespremna, s glomaznim javnim sektorom i nekonkurentnim porezima i administracijom, pa ne treba čuditi ako ona kod nas opet potraje više godina.