NAKON što je 17. prosinca završilo javno savjetovanje o Nacrtu prijedloga zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, koji je izazvao velik interes građana i aktivista, nacrt je prihvatila vlada te će se o njemu dodatno govoriti u srijedu u saboru prilikom prvog čitanja.
Članovi inicijative Javno je dobro, koja okuplja mnoge udruge i građane oko ideje očuvanja i zaštite javnog i općeg dobra, održali presicu te najavili prosvjed 2. veljače protiv ovog, kako kažu, protuustavnog zakona.
U međuvremenu su organizirani i prosvjedi diljem gradova na obali, koji će se održati u subotu 28. siječnja. Za sada će oni biti u Supetru, Visu, Splitu, Puli, Labinu, Hvaru, Lastovu i Opatiji, a iz inicijative Javno je dobro očekuju da će se odazvati još gradova.
Glavni cilj inicijative je spriječiti podjelu plaža na javne i privatne
Inženjerka građevine Vladimira Mascarell, ujedno i članica spomenute inicijative, bila je dio radne skupine Ministarstva, čiji prijedlozi i primjedbe na ovaj nacrt, kako kaže, nisu usvojeni, a točne razloge i argumente nikad nisu doznali.
"Shvatili smo da nema druge nego da idemo protestirati u Zagreb. Tražimo da se Zakon o javnom dobru povuče iz procedure zato što je u njemu očigledna privatizacija kao trend da se sve naše plaže i luke predaju u ruke privatnika s puno novca.
Takav zakon naprosto niti je zakonit niti je ustavan i lišit će nas našeg životnog prostora. Treba ga napisati ponovno na način da se pomorsko dobro čuva kao opće dobro, da nama ostane životni prostor i da čuvamo ono najljepše što imamo, a to je Jadran", kazala je Mascarell.
Istaknula je da su izjave političara oko ovog zakona besramne zato što govore da su sve riješili i da će nam ovim zakonom pomorsko dobro biti slobodno. Tvrdi da u njemu piše sasvim suprotno.
"Pitajte ih neka navedu članke u kojima su oslobodili pomorsko dobro jer to nije istina. Jedna od važnijih stvari koja je u zadnje vrijeme trend je da se upravljanje nad javnim dobrima, a posebno općim, silom želi podrediti isključivo vladi. To je nedopustivo.
Općim dobrom upravljaju samo predstavnička tijela, dakle sabor, skupština, gradsko vijeće. Ni u kojem slučaju vlada, premijer, župan ili gradonačelnik. Samo predstavnička tijela mogu upravljati pomorskim dobrom", kazala je Mascarell.
Suzana Piacun, aktivistica i članica udruge Javno je dobro, kazala je da se pred građanima nalazi još jedan sramotan pokušaj prodaje javnog dobra, odnosno nepoštovanje Ustava RH.
"Na nama je da sačuvamo našem potomstvu ono što je zajedničko bogatstvo svih nas", istaknula je.
Mascarell: Nitko nije vlasnik općeg dobra
Članovi radne skupine u nekoliko su se navrata žalili da im prilikom sudjelovanja u izradi Nacrta prijedloga zakona nitko nije odgovorio na prijedloge, a kamoli uvažio glavne dijelove. Smatraju da je kompletan zakon postavljen na krivim osnovama.
"Sve ide od vrha, odnosno od vlade i Ministarstva. Ako oni rade zakon pomoću kojeg će vlada odlučivati o pomorskom dobru, dodijeliti luke kome ona hoće, određivati njihove namjene, a Ministarstvo dodjeljivati koncesiju od državnog značaja, to znači da vlada samostalno kreira strateški plan razvoja pomorskog dobra bez da ikoga pita.
Svi ostali morat će to propisivati u svoje prostorne planove. Apsolutno je nebitno što rade lokalni čelnici jer svaku odluku, slagali se s njom ili ne, ne mogu spriječiti. Pomorsko dobro je opće dobro i ono nema vlasništva. RH je dužna brinuti se o njemu, ali ni ona nije vlasnik, nitko nije vlasnik i to tako treba ostati", kazala je Mascarell.
Radna skupina dva tjedna proučavala Nacrt zakona, a Ministarstvo obradilo 914 komentara s e-savjetovanja u pet dana
Uz to, naglasila je da nitko iz radne skupine u kojoj je i ona bila ne zna tko je sastavljao zakon i članke. Smatra da ga ili nisu pisali pravnici ili su ga pisali pravnici koji nisu završili pravo, nego kupili diplome.
"Nisu nam omogućili na e-savjetovanju da komentiramo točno određeni članak, nego poglavlja. Međutim, na e-savjetovanju našlo se 914 komentara u kojima su ljudi ozbiljno sudjelovali i to nije samo 914 primjedbi. U nekim komentarima bilo je izneseno po pet primjedbi, dakle, radi se o njih minimalno 1500", kaže.
Naglasila je da je radna skupina, u kojoj je i sama sudjelovala, formirala tim sastavljen od doktora, profesora i inženjera kako bi sav taj tekst mogli iščitati i shvatiti što u njemu piše te da su im za to trebala dva tjedna, dok je Ministarstvo u roku od pet dana obradilo 914 komentara te da naknadno u Nacrtu nisu izmijenili usvojene primjedbe.
"E-savjetovanje je završilo 17. prosinca i u roku od pet dana iz Ministarstva su uspjeli odgovoriti na sve te primjedbe. Ispada da ih nitko nije ni čitao. Kao da su nasumično pisali da je primjedba djelomično ili nije usvojena, a tamo gdje su napisali da je primjedba usvojena, nisu izmijenili dio članka, već su ih tako nepromijenjene poslali na vladu, koja ga je izglasala i poslala na dnevni red u sabor", kaže.
Kao primjer problema spomenula je Pulu te nedavno održan referendum protiv gradnje hotela uz samu obalnu šetnicu Lungomare, na kojem se 9716 građana izjasnilo protiv te gradnje.
"Ako hotelima daju obalu, a oni će kad-tad propasti jer su propadali i po Španjolskoj i Grčkoj, ostat će nam betonjare i uništena obala. Uglavnom se pogoduje velikom kapitalu od kojeg stanovništvo teoretski nema nikakve koristi. Zato im je potreban novi zakon kako bi ozakonili sve ono na što su se aktivisti i građani bunili. Zato smo se odlučili pobuniti", kaže Mascarell.
Pavelić: Zakonski prijedlog je pun nedostataka
Arhitektica Dinka Pavelić također je kritizirala ovaj zakonski prijedlog kazavši da je on pun nedostataka, od kojih je najveći potpuno nerazumijevanje i ignoriranje pojma opće dobro u općoj upotrebi. Ističe da je pomorsko dobro dostupno svima i u nevlasničkom tretmanu te je kao takvo ustavna kategorija.
"Ono što najviše bode oči u ovom prijedlogu je uvođenje kategorizacije plaža koje se razlikuju na način da imamo prirodne i uređene plaže, a da uređene dijelimo na javne, morske ispred hotela, kampa i turističkog naselja te morske plaže za posebne namjene, iz čega proizlazi da su samo prve navedene javne, a ostale ne.
Određenu ograničenost dostupnosti podcrtava i odredba da se uređene plaže daju u koncesiju, a prethodno se definira da koncesija isključuje opću dostupnost navedenog prostora, što je izmišljotina ovog prijedloga zakona i nema veze sa Zakonom o koncesiji", kazala nam je Pavelić.
Uz podjelu plaža na javne i privatne, kao nedostatke ovog zakonskog prijedloga navela je još pokušaje ekspresne legalizacije ilegalnih molova i nasipa te pokušaj izbjegavanja podvođenja nasipavanja i dohranjivanja plaža pod Zakon o gradnji i Zakon o prostornom uređenju.
Smatra da bi to imalo loš učinak na ekologiju podmorja te na sigurnost obalnog pojasa, gdje se već sada ignoriraju postojeći zakoni koji reguliraju uzobalno nasipavanje i gradnju.
"U smislu ovog prijedloga Zakona o pomorskom dobru, koncesija je nešto što se izdaje na dulji period te za uređene plaže, a implicira se na nekoliko mjesta da podrazumijeva i građenje te je u tom slučaju moguće isključiti 'opću upotrebu', odnosno staviti ogradu ili postaviti zaštitare.
Koncesionar je ovlašten podnositi tužbe u vezi s pomorskim dobrom koje mu je dano u koncesiju, kao i podnositi tužbe radi naknade štete, radi činidbe i protiv osoba koje mu ometaju nesmetani posjed pomorskog dobra koje je predmet koncesije, što znači da biste mogli biti tuženi ako neovlašteno pređete preko koncesioniranog dijela plaže, koji je zapravo područje koje vam pripada u duhu korištenja općeg dobra", kaže Pavelić.
S druge strane, dodaje da je koncesijska dozvola nekadašnje koncesijsko odobrenje i može se izdati na neuređenim plažama, a uglavnom je na kraći period izdaje jedinica lokalne samouprave, i to za djelatnosti bez ograničavanja pristupa općem (pomorskom) dobru.
"To je važno zato što bi temeljem ovog prijedloga zakona tako sve uređene plaže, a to je većina plaža u gradovima, mjestima i u blizini hotelskih naselja i kampova, potpale pod režim nedostupnosti pomorskog dobra, pa čak bi se i neke javne plaže u siromašnijim općinama mogle naći u tom režimu jer će jedinice lokalne samouprave biti stimulirane da utrže nešto i s tog naslova jer su inače sami u obavezi održavanja", kaže.
Tko bi imao najviše koristi od ovog zakona?
Upitali smo je i tko bi imao najviše koristi od usvajanja ovog zakona, na što nam je rekla da bi to "nedvojbeno bili raznorazni veliki hotelski lanci koji su odnedavno svi u stranom vlasništvu, takozvani all inclusive resorti, kampovi, apartmanska naselja i ugostiteljstvo".
"Tu se provlači sintagma jedinstvene i funkcionalne cjeline pomorskog dobra s pozadinskom turističkom namjenom. Čak se potpuno neosnovano pozivaju na prostorne planove iako tako nešto ne postoji u kontekstu prostornih planova.
Za ilustraciju, vaše dvorište i ulica ne čine jedinstvenu funkcionalnu cjelinu, nego baš suprotno - ograda na rubu vašeg vlasništva označava kraj privatnog prostora s jedne strane i početak javnog prostora kojim se mogu koristiti svi, a to je ulica, s tom razlikom da je ulica kao javno dobro stupanj niže od općeg dobra jer ona može biti u vlasništvu države ili grada, dok opće dobro ne može.
Također bi koristi mogli imati eventualni investitori u vjetroparkove na pučini, koji dobivaju velike poticaje, pri čemu je ekološki učinak takvih instalacija dvojben zbog utjecaja na podmorje te utjecaja na ekosustav i pejzaž općenito.
Zbog dubine našeg mora i vrste vjetrova, efikasnost je upitna te se tu pokušava preslikati model sjevernih mora koja su plića, dno im je drugačije od našeg te ondje postoje kontinuirani vjetrovi. Bez prethodnih ekoloških analiza i okolišnih studija, besmisleno je o tome pričati te otvarati zakonski prostor za tako agresivne instalacije", kaže Pavelić.
Uz to, istaknula je da su najveći gubitnici ovog prijedloga zakona svi građani Hrvatske kojima njihova obala više neće biti dostupna u punom opsegu, a posebno lokalno stanovništvo i mali iznajmljivači, čiji gosti neće moći doći do mora niti će se imati gdje okupati.
"O neturističkim aktivnostima da ne govorimo. Obala i more imaju toliko načina korištenja koji nisu turizam niti su striktno ekonomski i nitko nema pravo tu obalu i pučinu uskratiti vlastitim građanima", zaključila je Pavelić.
Sve više saborskih zastupnika reagira na ovaj zakonski prijedlog
Na nacrt ovog prijedloga zakona reagirali su i saborski zastupnici, uključujući one iz redova Možemo, IDS-a, SDP-a, Mosta i Radničke fronte. Tako su Emil Daus, Katarina Nemet i Marin Lerotić u ime Kluba IDS-a održali konferenciju za medije upravo na tu temu.
Smatraju da trenutni prijedlog zakona treba povući iz saborske procedure, a kažu da će prijedlog uputiti resornim odborima u saboru kako bi isti tekst prošao kroz ponovnu zakonsku proceduru, odnosno najprije kroz proces usklađivanja s Ustavom i ostalim aktima.
Smatraju i da odredbe ne smiju biti dvosmislene te da dorađeni tekst treba uputiti u javnu raspravu kako bi se dalo više vremena javnosti, ali i struci da iznesu konkretne prijedloge.
Istaknuo je kako postoji bojazan da bi se primjenom tog zakona ugrozilo opće dobro, pogotovo zato što se određenim odredbama spominju plaže ispred hotela i kampova koje bi se mogle, možda ne odmah, ali kroz koju godinu, primjenjivati u svrhu koja nije spojiva s primjenom općeg dobra – odnosno za opću uporabu.
"To što u prijedlogu zakona piše da neće biti ograda ne znači da tamo neće biti neki zaštitar koji će braniti ljudima da dođu na plažu. Previše je dvosmislenog tumačenja i smatramo da je ugrožen prostor općeg dobra", naglasio je predsjednik Kluba zastupnika Emil Daus te dodao kako ostaje nepoznato dokle seže pojas općeg dobra te da on nikad nije izmjeren i upisan ni u katastar ni u zemljišne knjige.
Peović: Zakon će omogućiti privatizaciju plaža i obale
Saborska zastupnica Katarina Peović iz Kluba zastupnika HSS-a i RF-a u nekoliko je navrata istaknula da je zakon o pomorskom dobru i morskim lukama koji vlada predlaže protuustavan te najavila da će zatražiti ocjenu njegove ustavnosti.
"Taj zakon uistinu će omogućiti privatizaciju plaža i obale", kazala je Peović te pozvala da se zakon povuče iz procedure.
"HDZ-ov Zakon o pomorskom dobru je zakon opasnih namjera - omogućuje uzurpaciju općeg dobra i de facto privatizaciju plaža te na cijelu obalu širi HDZ-bandićevski koruptivni adventski model. Zakon po prvi put u Hrvatskoj legalizira otimačinu pomorskog dobra u općoj upotrebi - pun je iznimaka i “može se” formulacija koje omogućuju da naša obala, naše pomorsko dobro koje je dano na uživanje svima, postane de facto privatno", poručili su iz pulskog Možemo.
Ministar Butković: Neće biti privatizacije i ograđivanja plaža, a važeći zakon donio je SDP
Oleg Butković, potpredsjednik vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture, tvrdi da se hotelske plaže u Hrvatskoj neće privatizirati ni ograđivati te naglašava da se u novom zakonu strogo kaže da nema ograđivanja plaža te da će i one koje su ograđene, s istekom koncesije, to prestati biti.
"Teze o tome da će se sada plaže ograditi i privatizirati ne stoje, toga u zakonu nema, nije nam bila ni namjera niti ćemo to napraviti", izjavio je Butković uoči sjednice vlade u petak.
Kazao je da postoje lokacije na pomorskom dobru, kao što su terminali i drugi energetski objekti, koje će se zbog sigurnosti isključiti iz opće uporabe, ali da to nisu plaže, o čemu će se, kako je najavio, i dodatno govoriti u srijedu u raspravi u saboru u prvom čitanju prijedloga zakona.
Rekao je i da će se po novom zakonu jasnije davati koncesije nego po važećem, a uvode se javni natječaji, nadzor pomorskog dobra te kazne kako bi se spriječile zloporabe.
"Važeći zakon o pomorskom dobru donijela je koalicijska i SDP-ova, a ne HDZ-ova vlada, i to 2003., od kada se radi po njemu, i on ima niz nedostataka. Po tom zakonu u Hrvatskoj imamo 18 ograđenih plaža, od čega tri u Istri i pet u Primorsko-goranskoj županiji, čije su županijske skupštine donijele odluke da se ograde plaže, a u većini u tim skupštinama nije HDZ.
Zato je apsurd kada SDP kaže da se novi zakon treba povući, a oni su napravili zakon po kojem su plaže ograđene", rekao je Butković.