EUROPSKI zakon kojim bi se zabranila mikroplastika omogućio bi industriji upotrebu još sitnijih plastičnih čestica u kozmetici, prašcima za rublje i bojama, što bi moglo biti još štetnije za zdravlje ljudi i životinja, tvrde aktivisti i stručnjaci.
Europska komisija zatražit će iduće godine zabranu dodavanja mikroplastike određenim proizvodima koji se prodaju u Europskoj uniji, u skladu s prijedlogom Europske agencije za kemikalije ECHA-e.
Perverzni poticaj na proizvodnju nanoplastike
ECHA je prvotno željela zabraniti mikroplastiku minimalne veličine jednog nanometra (nm) za čestice i tri nanometra za vlakna. Nakon savjetovanja sa stručnim skupinama i industrijom izmijenila je prijedlog pa bi zabranjene trebale biti čestice minimalne veličine sto nanometara.
To će omogućiti kompanijama uporabu sitnijih čestica nanoplastike, pokazuje analiza Europskog ureda za okoliš (EEB), objavljena u utorak.
"Time se proizvođače perverzno potiče da prebace proizvodnju s mikroplastike na nanoplastiku, što može biti znatno štetnije za zdravlje ljudi i životinja, jer ona lakše ulazi u žive stanice i šteti im", priopćio je EEB.
Velike rupe u znanju
ECHA objašnjava da je povećala obujam čestica koje bi podlijegale zabrani kako bi se ograničenja mogla provesti u djelo, uvažavajući primjedbe industrije da najmanje čestice nije moguće nadzirati.
Odbor za procjenu rizika, stručna savjetodavna skupina Europske komisije, upozorava na "velike rupe u znanju", naglašavajući ipak da istraživanja sugeriraju da su sitnije čestice otrovnije i da mogu prodrijeti dublje u žive stanice morskih organizama.
U europski se okoliš svake godine odlažu oko 42 tisuće tona namjerno dodane mikroplastike, koja je pronađena u gotovo svim istraživanim vrstama staništa, uključujući led polarnih mora i najdublje dijelove oceana, navodi Reuters.