Albanija je otvorila prva poglavlja u pristupnim pregovorima, koje bi željela završiti do kraja ovoga desetljeća.
Ta je država jugoistočne Europe otvorila pristupne pregovore zajedno sa Sjevernom Makedonijom u srpnju 2022. godine.
Nakon ulaska Hrvatske 2013. godine nije bilo gotovo nikakva pomaka u procesu proširenja, što se promijenilo nakon ruske agresije na Ukrajinu.
"Pristupni proces dobio je na brzini zahvaljujući pomoći Vladimira Putina"
"Nažalost, ne mogu a da ovo ne kažem, ali pristupni proces dobio je na brzini zahvaljujući pomoći Vladimira Putina nakon ruske agresije na Ukrajinu, koja je bila poziv na buđenje i koji je podsjetio Europu da je samodostatnost samo iluzija", rekao je albanski premijer Edi Rama u Luksemburgu.
Mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó, čija zemlja predsjedava Vijećem EU-a, rekao je da bi Albanija do kraja mađarskog predsjedanja mogla otvoriti još jedan pregovarački klaster. Također je rekao da bi Srbija mogla otvoriti jedan klaster, a Crna Gora koja ima sva poglavlja otvorena, zatvoriti jedan.
Isto tako, "bilo bi idealno kada bismo do kraja našeg predsjedanja imali pristupne konferencije s Bosnom i Hercegovinom i Sjevernom Makedonijom", rekao je Szijjártó, ističući da je za to potreban konsenzus svih država članica.
Bosna i Hercegovina, koja je dobila kandidatski status u prosincu 2022., još čeka na datum početka pregovora. Sjeverna Makedonija je pregovore otvorila u srpnju 2022., ali još nije otvorila nijedno poglavlje zbog bugarske blokade.
Szijjártó je kritizirao "licemjerje" država članica kada je riječ o proširenju. "U većini država članica možete čuti izjave za javnost u kojima se zauzimaju za proširenje. Ali, vjerujte mi, kada se zajedno okupe njih 27, neki od njih postavljaju prepreke, kritiziraju umjesto da podrže proces. Proširenje je politika u kojoj je licemjerje EU-a najveće", rekao je mađarski ministar.
Šest tematskih klastera
Prema novoj metodologiji pregovaranja, pregovaračka poglavlja grupirana su u šest tematskih klastera. Najvažniji je prvi, temeljni klaster i o njemu ovisi ukupni napredak u pristupnim pregovorima. Taj klaster obuhvaća pet pregovaračkih poglavlja: pravosuđe i temeljna prava; pravda i sloboda i sigurnost, javne nabave, statistika i financijski nadzor. Taj klaster uključuje tri kriterija: gospodarstvo, funkcioniranje demokratskih institucija i reformu javne uprave. Sukladno novoj metodologiji pregovaranja temeljni klaster uvijek se otvara prvi, a zatvara zadnji.
Albanija je do sada na svom europskom putu uvijek išla u paru sa Sjevernom Makedonijom. Međutim, Bugarska zbog bilateralnih pitanja blokira tu zemlju, koja je potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju čak prije Hrvatska, a koja je članica već više od 11 godina.
Odluka o razdvajanju Albanije od Sjeverne Makedonije nije dobra za Skoplje jer se tako smanjuje pritisak na Bugarsku, koja kroz pristupne pregovore s tom zemljom želi riješiti neke povijesne sporove. Zadnji zahtjev prema Sjevernoj Makedoniji je da u ustav upiše postojanje bugarske manjine.