NOVI obavještajni podaci u koje su imali uvid američki dužnosnici pokazuju da je proukrajinska skupina izvela napad na plinovode Sjevernog toka prošle godine, što je korak prema utvrđivanju odgovornosti za čin sabotaže koji je mjesecima zbunjivao istražitelje s obje strane Atlantika, piše New York Times.
Zasad nema dokaza da su počinitelji povezani sa Zelenskim i ukrajinskom vlasti
Američki dužnosnici rekli su da nemaju dokaza da su predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski ili njegovi visoki dužnosnici bili uključeni u operaciju ni da su počinitelji djelovali prema uputama bilo kojeg dužnosnika ukrajinske vlade.
Napad na plinovode koji Rusiju povezuju sa zapadnom Europom potaknuo je javne špekulacije o tome tko je kriv, od Moskve i Kijeva do Londona i Washingtona, i ostao je jedan od najvećih neriješenih misterija rata u Ukrajini.
Ukrajina se godinama protivila projektu, nazivajući ga prijetnjom nacionalnoj sigurnosti jer bi Rusiji omogućio lakšu prodaju plina Europi. Dužnosnici ukrajinske vlade i vojne obavještajne službe kažu da nisu imali nikakvu ulogu u napadu i da ne znaju tko ga je izveo.
Američki dužnosnici rekli su da postoji mnogo toga što ne znaju o počiniteljima i njihovoj povezanosti. Pregled novoprikupljenih obavještajnih podataka sugerira da su počinitelji protivnici ruskog predsjednika Vladimira Putina, ali ne navodi se članove skupine, kao ni tko je platio operaciju i njome upravljao.
Zapad ranije za Sjeverni tok krivio Rusiju
Američki dužnosnici odbili su otkriti detalje obavještajnih podataka i kako su dobiveni. Rekli su da nema čvrstih zaključaka, ostavljajući otvorenom mogućnost da je operaciju možda tajno provela grupa izvršitelja koja je zapravo radila za ukrajinsku vladu ili njezine sigurnosne službe.
Neke početne američke i europske spekulacije bile su usredotočene na moguću krivnju Rusije, posebno s obzirom na njezinu moć u podmorskim operacijama, iako nije jasno kakvu bi motivaciju Kremlj imao u sabotiranju plinovoda s obzirom na to da su oni bili važan izvor prihoda i sredstvo za Moskvu da izvrši utjecaj na Europu.
Prema jednoj procjeni, troškovi popravka cjevovoda kreću se oko 500 milijuna dolara. Američki dužnosnici kažu da nisu pronašli nikakve dokaze o umiješanosti ruske vlade u napad.
"Nisu bili umiješani američki i britanski državljani"
Dužnosnici koji su pregledali obavještajne podatke rekli su kako vjeruju da su saboteri najvjerojatnije ukrajinski ili ruski državljani, ili kombinacija ukrajinskih i ruskih državljana. Američki dužnosnici rekli su da nisu umiješani američki ili britanski državljani.
Sjeverni tok je razoren dubokom morskom eksplozijom u rujnu, što su američki dužnosnici tada opisali kao čin sabotaže. Europski dužnosnici javno su rekli kako vjeruju da je operaciju usmjerenu na Sjeverni tok sponzorirala neka država, vjerojatno zbog toga što su počinitelji postavili i detonirali eksploziv na dnu Baltičkog mora a da nisu otkriveni.
Američki dužnosnici nisu javno izjavili da vjeruju da je operaciju sponzorirala neka država.
Bilo kakva državna umiješanost Ukrajine mogla bi biti velik problem za Zapad, posebno Njemačku
Eksploziv je najvjerojatnije postavljen uz pomoć iskusnih ronilaca koji nisu radili za vojsku ili obavještajne službe, rekli su američki dužnosnici koji su imali uvid u nove obavještajne podatke. No moguće je da su počinitelji u prošlosti završili specijaliziranu državnu obuku.
Dužnosnici su rekli da još uvijek postoje ogromne praznine u onome što američke obavještajne agencije i njihovi europski partneri znaju o uništavanju Sjevernog toka. No dodali su da bi to moglo predstavljati prvi značajan trag proizašao iz nekoliko tajnih istraga, čiji bi zaključci mogli imati duboke implikacije na zapadnu koaliciju koja podržava Ukrajinu.
Svaka sugestija ukrajinske upletenosti, bilo izravne ili neizravne, mogla bi poremetiti delikatan odnos između Ukrajine i Njemačke, pogoršavajući potporu u njemačkoj javnosti koja je progutala visoke cijene energije u ime solidarnosti, piše New York Times.
Sjeverni tok 1 i 2 razneseni u rujnu prošle godine
Plinovodi Sjeverni tok 1 i 2 uništeni su u rujnu prošle godine nizom eksplozija za koje je po svemu sudeći neupitno da su izazvane namjerno. Do sada nijedna službena istraga nije dala odgovor na pitanje tko stoji iza dramatične detonacije koja je izazvala, po nekim procjenama, najveće jednokratno ispuštanje metana u atmosferu u povijesti.
Nijedan od četiri cjevovoda u tom trenutku nije bio aktivan - Sjeverni tok 2 zbog sankcija, a Sjeverni tok 1 jer ga je Rusija prethodno zatvorila, pravdajući se kvarovima koje ne može popraviti uslijed sankcija - ali su svejedno bili puni plina.
Podvodna snimka pokazala je da nakon eksplozija nedostaje najmanje 50 metara plinovoda ispod Baltičkog mora.
Službena istraga nije otkrila počinitelje, ali je i sa Zapada stiglo priznanje da nema dokaza za rusku krivnju
Istražitelji Švedske i Danske, zemalja u čijim su se isključivim gospodarskim zonama eksplozije dogodile, potvrdili su samo da su eksplozije na oba cjevovoda Sjevernog toka 1 i jednog od dva cjevovoda Sjevernog toka 2 rezultat sabotaže, no nisu rekli koga smatraju odgovornim za to.
Rusija je od početka optuživala SAD, a kasnije i Veliku Britaniju za ovaj "čin međunarodnog terorizma bez presedana", kako ga je nazvao predsjednik Vladimir Putin. Neki američki i europski dužnosnici i analitičari, uključujući ukrajinske, sumnjičili su pak Rusiju za sabotažu vlastitog plinovoda, no na kraju su i neki zapadni dužnosnici priznali da nema dokaza za rusku krivnju.