SVE JE veći broj američkih saveznih država koje su gotovo potpuno zabranile pobačaj. Upravo o tome sanjaju hrvatski konzervativci kao što je John Vice Batarelo.
Tako je Louisiana prošli tjedan postala deveta američka savezna država u nizu koja je donijela drakonski zakon o pobačaju.
Louisiana i još četiri savezne države, Georgia, Kentucky, Mississippi i Ohio, donijele su takozvane “zakone o otkucajima srca” (eng. heartbeat bill), čime su ustvari zabranile pobačaj nakon šestog tjedna trudnoće.
Takav razvoj događaja izazvao je oduševljenje među hrvatskim konzervativcima koji se bave organiziranjem hodova za život i okupljanjem u moliteljskim skupinama pred bolnicama. Odmah se na svom profilu na Facebooku javio i lider Vigilarea Vice Batarelo koji je pozdravio ovakav zabrinjavajući trend u SAD-u.
>> Louisiana postala šesta američka država koja zabranjuje pobačaj
Naravno, cijela je ta kampanja u SAD-u obilježena manipulacijama protivnika prava na pobačaj. Primjerice, naziv kojim ovakve zakone opisuju njihovi pobornici - "zakon o otkucajima srca", odnosno "heartbeat bill" - u isto je vrijeme varljiv i indikativan za manipulaciju medicinom koju borci za zabranu pobačaja često koriste. Naime, zakon ne zabranjuje pobačaj nakon što se kod fetusa detektiraju pravi otkucaji srca, već puno ranije, objasnila je Jennifer Kerns, profesorica ginekologije i opstetricije na Kalifornijskom sveučilištu (UC).
"Otkucajima srca" namjerno se maskira prava namjera zakonodavca
"U toj fazi trudnoće to nije plod, nego zametak veličine sedam do osam milimetara. Ono što se tada može detektirati nisu otkucaji srca, nego električna aktivnost nakupine stanica koje su programirane da se kasnije razviju u srce. ‘Otkucaji srca’ namjerno se pogrešno koriste kako bi zamaskirali pravu namjeru zakonodavaca, a to je da se, u biti, pobačaj potpuno zabrani", rekla je Kearns.
A budući da se ustvari radi o četvrtom tjednu nakon začeća, mnoge žene u tom trenutku nisu ni svjesne da su trudne. Stoga je, upozoravaju aktivisti za ženska prava, ovo u biti indirektna zabrana pobačaja.
Missouri je donio još strožu zabranu pobačaja, od osam tjedana nadalje, a Utah i Arkansas od 18 tjedana nadalje, javlja ABC News.
Alabama je otišla najdalje, ne dozvoljava pobačaj ni u slučaju silovanja ili incesta
Alabama je pak otišla korak dalje i zaista zabranila sve pobačaje, uz izuzetak kad je ozbiljno ugroženo zdravlje majke. Unatoč amandmanu demokratske oporbe, vladajući republikanci nisu pristali ni na izuzetak u slučaju silovanja ili incesta. Iako se žene neće kažnjavati zbog pobačaja, liječnici koji ga izvedu kažnjavat će se s 10 do 99 godina zatvora.
Koliko je ekstreman ovaj zakon, najbolje svjedoči činjenica da se od njega ogradio čak i Pat Robertson, poznati “televangelist”, što je kovanica u engleskom jeziku za kršćanske propovjednike s malih ekrana. Alabama je “otišla predaleko”, komentirao je Robertson koji je inače 2005. opisao uragan Katrinu kao Božju kaznu za američke zakone o pobačaju.
>> Žene dijele svoje priče o pobačaju nakon zabrane u Alabami: "Umirala sam..."
U Louisiani, Mississippiju i Ohiju zakon ne predviđa iznimku u slučaju silovanja ili incesta.
Vlasti u mnogim “crvenim državama”, kako su poznate u američkom političkom slengu jer se republikanci označavaju crvenom, a demokrati plavom bojom, odavno su aktivne u kampanji, ali otkad je Donald Trump postao predsjednik, prepoznale su da je politička atmosfera pogodnija nego dosad.
Naime, konzervativni zastupnici i aktivisti "za život" (eng. pro life) imaju plan: ovim zakonima, pišu američki mediji, žele isprovocirati tužbe udruga za ljudska prava koje će onda završiti na Vrhovnom sudu. A Vrhovni sud bi onda, računaju “pro-liferi”, mogao donijeti odluku koja bi poništila onu u slučaju Roe vs. Wade iz 1973. godine.
Roe vs. Wade - slučaj iz 1973. kojim je pobačaj legaliziran
Taj je pak slučaj, u skladu s anglosaksonskim pravnim sustavom, postao presedan kojim je pravo na pobačaj u prvom tromjesečju trudnoće postalo zajamčeno u svim američkim saveznim državama - dotad je legalnost pobačaja bila ostavljena na odluku pojedinoj državi.
To znači da će žene u “crvenim državama” gotovo sigurno izgubiti pravo na pobačaj, čak i u slučaju silovanja ili incesta. Podsjetimo, u Alabami je ekstremni zakon o pobačaju donijelo 25 senatora, do jednoga bijelih muškaraca. Nasuprot tome, zakon će određivati život ženama, a posebno će pogađati siromašne i crne žene jer si one često ne mogu priuštiti pobačaj u nekoj drugoj državi.
Osim toga, crnkinje i Hispanoamerikanke ostaju neželjeno trudne češće negoli bjelkinje i vjerojatnije je da će pobaciti. Prema podacima instituta Guttmacher, stopa pobačaja za crnkinje u 2017. godini iznosila je 27 na 1000 žena reproduktivne dobi, dok je taj broj za Hispanoamerikanke iznosio 18 na 1000, a bjelkinje 10 na 1000. Čak 75% Amerikanki koje rade pobačaj su siromašne ili imaju skromne prihode.
Zašto konzervativci računaju da će Vrhovni sud sad promijeniti odluku? Zato što je Trump imenovao dva konzervativna suca u Vrhovni sud i sad je omjer snaga šest konzervativaca prema četiri liberala.
Trumpove laži o kasnom pobačaju
Trump, koji je nekad imao drukčiji stav o pobačaju i 1999. konstatirao da je "itekako za izbor", preuzeo je štafetu u kampanji za zabranu pobačaja ove godine u svom govoru o stanju nacije u veljači. Zanimljivo je da je ovo bio prvi put da je spomenuo pobačaj u svom govoru pred Kongresom, ali izbori 2020. se polako bliže, a pobačaj je jedna od najzahvalnijih tema za mobilizaciju republikanskih glasača.
Iskrivljujući činjenice vezane za liberalni zakon o pobačaju koji je donesen u New Yorku, Trump je optužio tamošnje zastupnike da su "oduševljeno klicali" kad su izglasali zakon koji "omogućuje bebi da bude istrgnuta iz majčine utrobe nekoliko trenutaka prije rođenja". Štoviše, optužio je guvernera Virginije da je "ustvari" rekao da bi "pogubio bebu nakon što je rođena".
To su, međutim, bile samo zadnje u nizu “alternativnih činjenica” - ili, kako ih obično zovemo, laži - po kojima je Trump već i predobro poznat. Naime, zakon koji je donesen u New Yorku omogućuje kasni pobačaj samo u slučaju da liječnik utvrdi da je “pobačaj potreban kako bi se zaštitio život ili zdravlje pacijentice” ili “ako fetus nije održiv”.
Prijedlog zakona u Virginiji - koji je na kraju odbijen - također bi olakšao kasni pobačaj samo u posebnim okolnostima. No umjesto obaveze da tri liječnika potvrde da će nastavak trudnoće vjerojatno ubiti ili “znatno i nepopravljivo naštetiti njenom mentalnom i fizičkom zdravlju”, po tom bi prijedlogu samo jedan liječnik trebao potvrditi da će nastavak trudnoće naštetiti zdravlju žene.
Guverner Ralph Northam se uključio u raspravu i u intervjuu dao pomalo konfuzno objašnjenje o pobačaju u slučaju u kojem fetus “može imati teške deformacije”, odnosno u kojem je fetus “neodrživ” (eng. nonviable), tj. kad nije u stanju preživjeti nakon rođenja. Northam je rekao da se u takvim slučajevima pobačaj može obaviti s pristankom liječnika i majke, čak i ako je već u trudovima. Dijete bi se tada porodilo, pobrinulo bi se da mu je udobno, održali bi ga na životu ako je to majčina želja, a onda bi liječnici s majkom raspravili što dalje, dodao je.
Šest država ima samo po jednu kliniku za pobačaj
Konzervativni mediji i političari su ga zbog toga prozvali da želi legalizirati infanticid, odnosno ubojstvo novorođenčadi, što Northam kategorički poriče. Ovaj demokratski guverner je ustvari, po svemu sudeći, htio reći da bi liječnici i majka raspravili hoće li dijete koje je rođeno s teškim deformacijama umjetno održavati na životu ili ne. U svakom slučaju, nije spominjao mogućnost da se pobaci novorođenče koje može preživjeti usmrti, što je u Virginiji, kao i drugim američkim saveznim državama, kazneno djelo za koje je predviđena teška zatvorska ili čak smrtna kazna.
“Predsjednik Trump ne samo da je najstrastveniji predsjednik u govoru o čovječnosti nerođenih već je i najuporniji u njihovoj zaštiti”, pohvalio ga je Tony Perkins, predsjednik konzervativnog Vijeća za istraživanje obitelji.
Prema procjeni američkog Centra za kontrolu bolesti (CDC), 2015. je izvedeno 638.169 pobačaja. Samo 1% tih pobačaja obavlja se u 21. tjednu trudnoće ili kasnije, prema Guttmacher institutu koji se bavi pravom na pobačaj. Osim toga, prema izvještaju Nacionalne akademije znanosti, inženjeringa i medicine, stopa pobačaja u SAD-u prepolovila se između 1980. i 2014. Razlog je prvenstveno uporaba kontracepcijskih sredstava, smanjenje broja neželjenih trudnoća, ali i smanjena dostupnost klinika za pobačaj zbog sve strožih državnih regulacija.
Potpuna zabrana pobačaja u SAD-u nije nikad bila izglednija
Taj je trend sada kulminirao - čak šest saveznih država ima još samo po jednu kliniku za pobačaj, što znači da neke od žena iz tih država moraju putovati satima ako se odluče na pobačaj. Usto, moraju proći obavezan period čekanja nakon pregleda. Štoviše, posljednja klinika u Missouriju mogla bi biti zatvorena. Sudac je prošli tjedan blokirao pokušaje da se klinika organizacije Planned Parenthood u St. Louisu zatvori, ali samo privremeno.
Međutim, neki konzervativci tvrde da je upravo trend širenja prava na pobačaj sve do kraja trudnoće potaknuo reakciju “pro-lifera” u obliku uvođenja zakona koji gotovo potpuno zabranjuju pobačaj. Zasad ipak nijedan od tih zakona još nije stupio na snagu. Protivnike i pobornike prava na pobačaj čeka duga i teška sudska bitka, ali izgledi da će pobačaj opet biti zabranjen nikad nisu bili ovako visoki.
Kampanja protiv prava na pobačaj u SAD-u kao uzor hrvatskih "hodača za život"
Već spomenuti Vice Batarelo, jedan od lidera desno-klerikalne scene koja organizira Hod za život, detaljno je objasnio prije tri godine u intervjuu za katolički portal Bitno kako bi proces zabrane pobačaja u Hrvatskoj trebao funkcionirati.
“Prvo, mi u Hrvatskoj pogrešno mislimo da je dovoljno da izađemo na izbore, damo svoj glas i političari će odraditi ono što bismo mi trebali. Ne, to je kontinuirani proces u kojem građani i civilno društvo moraju stalno nešto tražiti i shvatiti da su političari - sluge. Oni su tu da predstavljaju narod. Ako mi šutimo, oni će govoriti ono što misle da je najbolje. Sada se polako vidi u nekim većim strankama kako taj neki konzervativni pogled postaje potpuno normalna stvar i dio političkog mainstreama. Mislim da od konkretnih ljudi možemo istaknuti Marijanu Petir, a u Hrvatskoj Ladislava Ilčića. Vjerojatno ima i drugih ljudi, naročito u HDZ-u. To je proces za koji se mi nadamo da će među tim desnim ili konzervativnim strankama kroz par godina postati dio njihova političkog mainstreama - kao republikanci u SAD-u. Svi republikanski kandidati su pro-life, to se podrazumijeva, to je dio mainstreama. Znači, prvo ide senzibiliziranje, zatim političari i na kraju zakoni.”
I sam Hod za život je u Hrvatsku uvezen iz SAD-a te predstavlja prvu fazu plana koji je otkrio Batarelo. Konačni je cilj potpuna zakonska zabrana pobačaja, bez ikakvih izuzetaka, primjerice u slučaju silovanja, baš kao što se sada pokušava ostvariti u SAD-u.
Zato i ne čudi da Batarelo može biti oduševljen razvojem događaja s druge strane Atlantika jer se on i ostali "hodači za život" nadaju kako će se sličan proces odigrati i u Hrvatskoj.