RUSKI predsjednik Vladimir Putin danas je, prilikom proglašavanja aneksije četiri ukrajinske regije Rusiji, održao sigurno jedan od najbizarnijih političkih govora koje smo mogli čuti u ovom stoljeću.
>> Putin: Dominacija Zapada će biti uništena, svijet nikad više neće biti isti
Putinov suludi govor
Optužio je Zapad za "čisti sotonizam" te zapitao okupljene žele li da se njihovoj djeci "nude operacije promjene spola". Također je optužio Zapad da je "pohlepan" i da želi Rusiju "kao svoju koloniju", koju zapravo želi rascjepkati na više manjih država.
Pozvao je Ukrajinu da "hitno prestane sa svim vojnim akcijama i ratom koji je pokrenula 2014. godine" dodavši da se "Kijev mora vratiti za pregovarački stol".
"Otvoreni smo pregovorima i rekli smo to puno puta. No, ukrajinske vlasti moraju poštovati volju naroda", rekao je Putin referirajući se na lažne "referendume" održane prošlog tjedna u okupiranim regijama.
Bilo je doista tu svega i svačega udrobljenog.
Božo Kovačević: Neuvjerljiv pokušaj da se vanjskopolitički neuspjeh predstavi kao veliki nacionalni uspjeh
Za analizu Putinova govora obratili smo se Boži Kovačeviću, bivšem hrvatskom veleposlaniku u Moskvi.
"To je nevjerojatna smjesa krajnje lijevih i krajnje desnih, populističkih, antiliberalnih poruka. Putin sebe inaugurira kao glavnog borca protiv imperijalizma dok provodi jako agresivnu imperijalističku politiku. Bio je to neuvjerljiv pokušaj da se veliki vanjskopolitički neuspjeh predstavi kao nacionalni uspjeh", kaže Kovačević za Index.
"Što se tiče te četiri regije koje su sada okupirane i pripojene Rusiji, pa nisu oni spašeni niti je to zauvijek riješeno. Sada je na mnogo dramatičniji način otvoreno pitanje statusa tih dijelova Ukrajine", dodaje.
Kovačević ističe Putinovo emocionalno stanje.
"Čini mi se da je očito kako Putina u djelovanju vodi frustracija, a ona sada postaje sve jača", kaže.
"Iste poruke možemo čuti i u govorima nove talijanske premijerke"
Pitamo Kovačevića zašto je Putin toliko puta u svom govoru spomenuo Zapad.
"Putin je još kada je proglasio pripojenje Luhanska i Donjecka to prikazao kao ruski rat protiv agresivnog Zapada. Sada se pak ruski predstavnici čude zašto Zapad tako intenzivno pomaže Ukrajini i pitaju se zašto je Zapad protiv nas, a sami su prethodno objavili rat Zapadu. Sve zajedno je iracionalno i zasnovano na frustraciji što Amerika Rusiju ne tretira kako je tretirala SSSR, kojeg je gledala kao ravnopravnog suparnika. Rusiju smatraju opasnom, ali ne ravnopravnom", objašnjava Kovačević.
Tu je i retorika karakteristična za američku i europske ekstremnu i klerikalnu desnicu.
"Spominjanje stvari poput "roditelj 1" i "roditelj 2" je dio ideologije koju Putin već godinama promovira, ako on uopće ima ideologiju u koju vjeruje. Njegova ideologija je ideologija ruskog imperijalizma odjevena u ideju euroazijske civilizacije, koja se razlikuje i od zapadne i od kineske. Putin i Aleksandar Dugin govore da oni žele ravnopravno postojanje više civilizacija, ali istodobno prigovaraju Zapadu da se širi i pokorava druge, dok oni sami to rade na mnogo drastičniji način. Što se tiče Putinovih izrazito antiliberalnih poruka, pa to je poveznica Putina, Trumpa i europskih desnih populista. Iste poruke ste mogli čuti u govorima nove talijanske premijerke", navodi bivši veleposlanik RH.
"Putin sve prikazuje kao obranu od Zapada. Kada bi danas netko s Marsa slušao što je Putin rekao, mogao bi zaključiti da je Zapad svim vojnim sredstvima napao Rusiju i da Putin sad poziva narod da se obrani od agresije. Zapravo je baš obratno", dodaje Kovačević.
Nevjerica na licima Putinove publike
Zanimalo nas je i misli li Kovačević da je Putinov govor bio uvjerljiv ruskoj publici.
>> FOTO Ovo su lica Putinovih ljudi dok proglašava aneksiju
"Pažljivo sam gledao izraze lica ljudi koji su sjedili u toj dvorani, to je dobrim dijelom ruska politička elita. Svi su oni znali što će se danas dogoditi i što bi Putin mogao reći, a opet su to bila lica puna nevjerice. Oni su izgradili Rusiju kao državu kojoj sami ne vjeruju, državu koja funkcionira kao aparat za zgrtanje bogatstva, ali onda svoj novac drže u stranim bankama, na Zapadu. Da doista vjeruju u ono što Putin govori, ne bi kupovali vile u Londonu", zaključuje Božo Kovačević.
Marinko Ogorec: Konačni mogući problem je nuklearni rat
Nazvali smo u vezi ove teme i vojno-političkog analitičara s Veleučilišta Velika Gorica Marinka Ogorca.
"Prije svega, mislim da je krajnje vrijeme da svi akteri ove priče stanu na loptu, da se počne drugačije razmišljati. Nisam više siguran da to Putin može, ali europski čelnici mogu i moraju. Ova situacija, kad vidimo ovaj govor, polako izmiče kontroli. Mislim prije svega na retoriku koja podgrijava nova neprijateljstva, nove tenzije. Svi trebaju stati na loptu i razmišljati odgovorno. U Rusiji više ne znam je li se itko u stanju početi ponašati odgovorno. Ali na prostoru Europske unije bi morali biti u stanju", govori.
Dodaje da se bližimo rubu.
"Nadam se da do njega neće doći, ali jednostavno sve ovo ne vodi u dobrom smjeru. Konačni mogući problem je nuklearni rat, to je ono s druge strane ruba", rekao je Ogorec.
Konstatiramo kako je Putin cijelo vrijeme u svom govoru uporno govorio o Zapadu, Ukrajinu skoro i ne spominje.
"Putin i rusko čelništvo ne percipiraju rat kao vojni sukob Rusije i Ukrajine, nego kao sukob Rusije i Zapada. Ukrajina je samo onaj prostor na kojem se odvijaju vojne operacije. Zapad je taj na kojega su cijelo vrijeme usmjereni", dodaje.
"Referendumi su ismijavanje demokracije"
Ističe kako ima bojazan da su Putinovi suradnici u nekom svom paralelnom svemiru.
"Čak ih ne bih nazvao suradnicima, nego podčinjenima. Oni ne žive na ovom svijetu. Isto kao ni Putin. Tako to izgleda. To je ono što bojazan čini još većom. Tu je i ta mobilizacija, koja je potpuno neuspješna, ona je pokazatelj cjelokupnog promašaja koji su Rusi pokrenuli", dodaje.
Što se tiče aneksije ukrajinskih regija, kaže da je to ruganje s demokracijom.
"Svi ti referendumi su smiješni, samo ih takvima možemo nazvati. To je ismijavanje demokracije. I oni nemaju nikakvog učinka ni na jednu stranu. Valjda je do toga došlo samo zbog unutarnjopolitičkih razloga unutar Rusije kao takve", zaključio je Marinko Ogorec.