Napadi na žene u Hrvatskoj sve su brutalniji i sve češće završavaju smrću

Foto: Index

DOK se ekstremni desničari predvođeni Crkvom rukama i nogama bore da se spriječi ratifikacija Istanbulske konvencije, istovremeno su stigli podaci od kojih se ledi krv u žilama.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić analizirala je slučajeve nasilja u obitelji i ustanovila da je 2017. godine u Hrvatskoj ubijeno 15 žena, a ubojstva su počinili njima bliski muškarci.

"Vezano za slučajeve obiteljskog nasilja, žene su i dalje, u velikoj većini, žrtve nasilja u obitelji. Gledano u postocima po spolnoj strukturi počinitelja prekršajnih djela nasilja, ukupno je 77 posto muškaraca i 23 posto žena počinitelja, što je identičan postotak onom iz 2015. i 2016.
 
Od ukupnog broja počinitelja kaznenih djela nasilja među bliskim osobama, muškaraca je 92 posto, a žena 8 posto. Analize slučajeva nasilja u obitelji pokazuju sve veći trend brutalizacije sa smrtnim ishodom, ubijeno 15 žena od njima bliskih muškaraca", stoji u izvješću pravobraniteljice za 2017. godinu.

Sudovi usvajaju samo 17 posto zaštitnih mjera

U svom je izvješću navela još jedan zabrinjavajući trend, a to je činjenica da sudovi od ukupnog broja zaštitnih mjera koje policija predlaže usvajaju samo njih 17 posto.

"Uz obiteljsko nasilje, žrtve partnerskog nasilja još uvijek nemaju odgovarajuću pravnu zaštitu", ističe pravobraniteljica.

A da je riječ o sve brutalnijem nasilju nad ženama pokazuje i jedan od najgorih zločina u Hrvatskoj koji se također zbio 2017. godine, točnije u veljače prošle godine kad je David Komšić svoju bivšu trudnu djevojku Kristinu Krupljan izbo nožem 88 puta.

Inače, vlada je za provedbu Istanbulske konvencije koja bi ženama trebala osigurati veću razinu zaštite osigurala svega 1,49 milijuna kuna. To je nedostatno i za postojeća skloništa za žene, a kamoli za otvaranje novih.

Index je nedavno pisao kako se Autonomna ženska kuća koja zbrinjava žene i djecu koji su žrtve nasilja godinama jedva pokriva. Sredstva im dolaze s dva mjeseca zakašnjenja i nedostatna su za njihov rad pa se na sve načine bore kako bi opstali i pružili sklonište ženama i njihovoj djeci od nasilnih sadašnjih ili bivših partnera, a to uspijevaju upravo zahvaljujući donacijama građana.

"Na jednu ženu koja prijavi nasilje, dolazi tamna brojka od deset žena koje ga ne prijave"

Predsjednica Autonomne ženske kuće Neva Tolle ranije nam je rekla da je potražnja za skloništem itekako velika pa za ulazak u Autonomnu žensku kuću postoje liste čekanja.

Također je navela i kako su u zabludi oni koji misle da sklonište traže one žene koje su prvi put napadnute.

Statistike, rekla nam je Tolle, kažu da na jednu ženu koja se javi, dolazi tamna brojka od deset žena koje nasilje ne prijavljuju. Kada govorimo o seksualnom nasilju, tada na jednu ženu dolazi tamna brojka od dvadeset žena koje ga ne prijavljuju.

Te su žene žrtve nasilja svojih partnera. Premlaćivane, često i silovane, izložene fizičkom, psihičkom i ekonomskom nasilju. Žene se tek nakon dužeg vremena zlostavljanja odluče zatražiti pomoć.

Godišnje kroz sklonište i savjetovalište prođe stotine žena, a u skloništu mogu ostati godinu i pol dana. Sklonište im osigurava sve potrebno, od hrane, higijenskih potrepština pa do besplatnog pravnog zastupanja na sudu, pravnih savjeta i psihoterapije za žene i/ili djecu ako je ona potrebna. Raspolažu s 31 krevetom, a Neva Tolle smatra kako itekako ima potrebe za proširenjem smještajnih kapaciteta u skloništu.