Foto: FaH
NAJNOVIJE istraživanje CRO Demoskop, koje je provedeno u razdoblju između 01.-03. srpnja, pokazuje da su pad Vlade i prijevremeni izbori povećali nezadovoljstvo HDZ-om kao stožernom strankom koalicije koja nije uspjela održati funkcionalnu vlast.
Da su parlamentarni izbori provedeni početkom srpnja (po principu cijela Hrvatska jedna izborna jedinica uz izlaznost 52-58%), SDP bi bio relativni izborni pobjednik.
Vrh ljestvice s rejtingom političkih stranaka pripada SDP-u s izborom od 31,8%, što predstavlja rast od 1,3 postotnih bodova u odnosu na lipanj kad je ova stranka zabilježila 30,5% izbora. Taj je rast još izraženiji u odnosu na lanjski srpanj kad je ova stranka bilježila izbor od 25,5%.
HDZ je drugi mjesec zaredom na drugom mjestu, sada s izborom od 22,7%, odnosno 3,6 postotna boda manje od lipanjskih 26,3% (ali i 6,8 postotnih bodova manje nego u svibnju).
U ovomjesečnom se istraživanju Most učvrstio na trećem mjestu s izborom od 9,8% što je porast od 3,4 postotna boda u odnosu na rezultate iz lipnja (kad je zabilježena izborna podrška od 6,4%).
Sada je Živi zid na četvrtom mjestu s izborom od 5,3% (prema 7,4% iz lipnja).
U skupini s potporom između 2 i 4 posto su tri stranke: HNS (3,1%), HSS (2,8%) i Stranka BM 365 (2,0%).
Na vrhu ljestvice pozitivnog doživljaja hrvatskih političara nalazi se hrvatska predsjednica, Kolinda Grabar Kitarović s izborom od 17,1 posto. Nitko, odnosno niti jedan političar kao zasebna kategorija odgovora bilježi izbor od 15,9 posto što je najveći rezultat ovog odgovora od početka mjerenja. Čelnik SDP-a Zoran Milanović je na trećem mjestu s izborom od 12,4%. Na četvrtom je mjestu tehnički premijer Tihomir Orešković s izborom od 7,7 posto. Andrej Plenković, izgledni kandidat za predsjednika HDZ-a je na petom mjestu s izborom od 7,5 posto, a slijedi Božo Petrov s izborom od 6,8 posto.
Vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara uvjerljivo i već poprilično dugo drže dva lidera vodećih hrvatskih političkih stranaka, Tomislav Karamarko i Zoran Milanović. U ovomjesečnom istraživanju povećan je izbor nekadašnjem prvom potpredsjedniku Vlade i bivšem predsjedniku HDZ-a Tomislavu Karamarku koji bilježi izbor od 39,5 posto. Njegov nekadašnji glavni konkurent i čelnik SDP-a Zoran Milanović je na drugom mjestu s izborom od 19,7 posto. Svi političari, kao zasebna kategorija odgovora, i ovaj su mjesec bili vrlo čest izbor za najnegativnije hrvatske političare (11,6%), dok je Zlatko Hasanbegović na četvrtom mjestu s izborom od 5 posto. Božo Petrov je peti s izborom od 4,8 posto (u lipnju 5,3%).
Smjer kretanja zemlje podupire svega 6,8 posto građanki/građana (u odnosu 9,1 posto u lipnju, odnosno najvećih 29,4 posto iz siječanja), dok ih 84,5 posto misli da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru (u odnosu na 83,2 posto iz lipnja, odnosno 49,4 posto iz siječnja). Ne zna njih 8,8.
Predsjednica republike je za svoj rad dobila trojku, odnosno 3,02 (prema lipanjskih 3,04). Najvišu ocjenu predsjednica bilježi među glasačima HDZ-a (4,14), HSP AS (4,00) i Stranke BM 365 (3,50). Najslabije ocjene zabilježene su među biračima SDP-a (2,36), HNS-a (2,29), Oraha (2,20) i Reformista (2,00).