OTKAKO se naša nogometna reprezentacija vratila iz Rusije sa srebrom oko vrata, ne prestaju priče oko gradnje nacionalnog stadiona za koji je ministar državne imovine Goran Marić ustvrdio da je potreban i da se može financirati.
"Izgradnja nacionalnog stadiona ne samo da je realna, ona je potrebna. To se mora napraviti što prije i ako se tome ozbiljno pristupi, za najkasnije tri godine stadion može biti završen", izjavio je novinarima ministar Goran Marić uoči sastanka užeg kabineta vlade prije nekoliko dana.
Proteklih dana mnogi su isticali da je od nacionalnog stadiona važnija izgradnja nogometne infrastrukture širom Hrvatske.
"Jedno ne isključuje drugo i mora biti novca. Država potroši na mnoge stvari, često i nepotrebne. Samo malo racionalizacije i sve se to može financirati", dodao je ministar državne imovine.
A nije Goran Marić jedini koji je podržao tu ideju. Štoviše, više osoba iz vrha vlasti, na čelu s premijerom Plenkovićem, jasno je dalo do znanja da se o gradnji nacionalnog stadiona, čija je isplativost u najmanju ruku upitna, ozbiljno razmišlja.
>> Pogledajte ova lica koja bi gradila nacionalni stadion. Što uopće može poći krivo?
>> Vlada: Nije istina da država ima novca za nacionalni stadion, a nema za bolesnu djecu
Istovremeno već desetljećima čekamo gradnju nove dječje bolnice, s obzirom na to da je ona u Klaićevoj odavno pretijesna za sve male pacijente.
Ministar zdravstva Milan Kujundžić u srpnju 2017. najavio je da će se za tri godine nova dječja bolnica preseliti u staru, oronulu i nikad dovršenu Sveučilišnu bolnicu u Blatu. Ovog je ljeta, ponovno u srpnju, Kujundžić ponovio isto, navodeći kako bi nova dječja bolnica trebala biti gotova za tri do četiri godine.
Rekao je da se neće čekati novac iz EU fondova, što bi trajalo dvije do tri godine, već će "ubrzano pokrenuti proceduru da dio novca osiguraju iz proračuna".
"To će biti refundirano iz EU fondova kako bi gradnja započela što prije jer bolesna djeca ne mogu čekati. Slijedi izrada dokumentacije, pa početak grubih radova", rekao je Kujundžić i dodao da za prvu fazu gradnje dječje bolnice koja bi se gradila na zapadu Sveučilišne, treba otprilike od 15 do 17 milijuna eura.
Gradnja dječje bolnice najavljuje se godinama, a nikako da počne
Hoće li gradnja zaista i početi trebamo tek vidjeti jer se najavljuje već desetljećima. No što o ideji gradnje dječje bolnice na mjestu derutne i nikad dovršene Sveučilišne bolnice kaže struka?
O tome smo razgovarali s arhitektom Emilom Jurcanom, predsjednikom Udruženja hrvatskih arhitekata. Jurcan smatra da će biti puno skuplje smjestiti bolnicu u Blatu nego sagraditi potpuno novu te da će sve puno duže trajati.
"Sveučilišna bolnica ima samo svoj građevinski dio radova koji je i najjeftiniji kod izgradnje bolnice. Dakle, ušteda bi bila minimalna ili nikakva, a troškovi koji bi se stvorili u adaptaciji gradilišta starog preko 30 godina bi sigurno bili izuzetno visoki. Svakako bi bilo jeftinije izgraditi potpuno novu bolnicu koja bi se u potpunosti prilagodila njenoj namjeni, dakle djeci", rekao nam je Jurcan.
Arhitekt Jurcan: Skuplje će biti graditi na postojećoj bolnici nego da se izgradi potpuno nova
Uz to što će adaptacija zgrade biti skuplja od gradnje nove, dodaje i kako će duže trajati.
"Sigurno je da će biti više posla s adaptacijom nego s gradnjom nove. Ušteda na nosivom sustavu i građevinskim materijalima, pogotovo kod bolnice koja je najzahtjevnija u opremanju, u ovom slučaju je nikakva. Razlog tome je što se treba sanirati vlaga i svi ostali problemi koji su se stvorili uslijed tolikih godina zanemarivanja te zgrade. Uz to, njen tlocrt ne bi bio prilagođen dječjoj bolnici, odnosno tlocrt Sveučilišne bolnice nije napravljen da bude namijenjen djeci.
U svakom slučaju skuplje će biti graditi na postojećoj bolnici nego da se izgradi potpuno nova", zaključio je arhitekt Jurcan.
Bivši ravnatelj Klinike za dječje bolesti u Klaićevoj Zoran Bahtijarević još nam je ranije, dok je vodio bolnicu, rekao da je zgrada u Klaićevoj nedovoljna i da nemaju dovoljno prostora, a također je, kao i arhitekt Jurcan, naglasio kako prilikom gradnje Sveučilišne bolnice u Blatu ona nije bila namijenjena dječjoj bolnici.
Klaićeva je odavno premala za svu djecu
"Moj stav je i dalje da bi se kompletna dječja medicina Zagreba, ono najbolje što hrvatska medicina može ponuditi djeci, trebala ujediniti na jednom mjestu i da trebamo imati središnju nacionalnu dječju bolnicu. I dalje apeliram da se razmotri stvaranje jedinstvene nacionalne dječje bolnice, poput malog dječjeg KBC-a u kojem bi se odvijala vrhunska medicina.
Struka je 1974. napravila plan za dječju bolnicu u Klaićevoj i ta odluka pokazala se dalekovidnom, ali sad trebamo strategiju za narednih 50 godina. Naš je osnovni problem što smo smješteni u spomeniku nulte kategorije. Svaki popravak zahtijeva suglasnost Ureda za zaštitu spomeničke kulture. Ispod nas ide i potok pa smo često imali poplave. Nedostaje nam parkiralište. Bilo je govora da će se napraviti kod srednjoškolskog igrališta, ali ništa od toga. Nama nedostaje prostora. Ova zgrada je limitirana", rekao je Bahtijarević.
A da je Klaićeva limitirana, pokazao je i slučaj s dječjom hematoonkologijom koja je sredinom 2015. premještena u prostore Instituta za tumore u Ilicu.
Više od 20 godina djeca u Klaićevoj liječila su se od tumora u izuzetno lošim uvjetima. Zbog nedostatka prostora (Klaićeva kao spomenik kulture ne može se nadograđivati), roditelji nisu mogli 24 sata biti uz svoju djecu koja tijekom ciklusa kemoterapija prolaze najteže moguće razdoblje. Tako su u tim teškim trenucima mali pacijenti bili prepušteni medicinskom osoblju kojeg nema dovoljno da cijelo vrijeme pazi na svako bolesno dijete.
"Kad je projektirana bolnica u Blatu, nije predviđena za dječju bolnicu"
Nakon premještanja Odjela hematoonkologije na Institut, djeca su napokon dobila normalne uvjete, a najvažnije je to da ima dovoljno prostora da roditelji budu s njima 24 sata. Međutim, to nije trajno rješenje jer medicinsko osoblje radi na dvije strane.
"To funkcionira jako dobro za pacijente. Oni ne osjećaju tehničke probleme koje mi imamo. Recimo, prebacili smo dječji Odjel hematoonkologije na Kliniku za tumore, gdje djeca imaju daleko bolje uvjete, s njima roditelji sad mogu biti 24 sata. No zato mi moramo stalno prenositi uzorke s jednog na drugo mjesto. Zasad uspijevamo funkcionirati jer smo donijeli odluku da će se pacijenti najmanje micati, a najviše medicinsko osoblje. No to je privremeno rješenje i ne smije ostati stalno. Međutim, problem je što kod nas privremena rješenja imaju dugi vijek trajanja. Prijatelji i kolege iz drugih zdravstvenih ustanova znaju gdje će biti i što raditi za 5 i 10 godina, a kod nas se svakom promjenom vlasti mijenjaju vizije za dječju bolnicu", rekao nam je Bahtijarević.
Naveo je kako Klaićeva godišnje hospitalizira do 15.000 djece, a kroz ambulantu im prođe više od 350.000 pacijenata te pružaju preko 2 milijuna zdravstvenih usluga.
"Treba donijeti strateški plan za dječju bolnicu koji će biti mudra stručna odluka. O tome treba odlučivati isključivo struka, i to zdravstvena, prometna i urbanistička. Kad je projektirana, bolnica u Blatu nije predviđena za dječju bolnicu. Ja bih volio kad bismo napravili stvari kako treba da otpočetka projektiramo i gradimo bolnicu prema potrebama onih koji će je koristiti, a to su djeca. Želio bih da izbjegnemo situaciju u kojoj bi ponovno neki prostor prilagođavali umjesto da otpočetka gradimo bolnicu za djecu koja bi trebala zadovoljiti njihove potrebe u idućih 50 godina", rekao nam je Bahtijarević.
*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bi smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.