Screenshot: YouTube (Vučićev govor u Glini 1995. godine)
SRPSKI predsjednik Aleksandar Vučić za nekoliko dana, 12 veljače, dolazi u Hrvatsku. Vučić dolazi nakon što ga je u Zagreb pozvala njegova hrvatska kolegica, predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović. Iako je lider Srbije više puta bio u Hrvatskoj, ovo će biti njegov prvi predsjednički posjet.
Pa kratko podsjetimo tko je Aleksandar Vučić.
Prije nego je postao umiveni, demokratski europejac, Aleksandar Vučić karijeru je gradio kao potrčko Vojislava Šešelja. Svoje prve političke korake današnji je lider Srbije napravio početkom devedesetih uz zloglasnog i nikad osuđenog ratnog zločinca Vojislava Šešelja. On je kao 23-godišnji mladić 1993. godine izabran za zastupnika u parlamentu kao član Srpske radikalne stranke. Dvije godine kasnije, 1995. godine, postao je politički tajnik radikala, odnosno jedan od vođa stranke koja je svoju politiku temeljila na antihrvatskoj retorici. Ali ne samo na retorici.
Vučić je baš te 1995. godine, kao mlado lice Šešeljeve stranke, u Glini održao jedan svoj govor koji njegovu političku karijeru, koliko god je pokušao prekriti plaštom modernog demokrata zapadnoeuropskog tipa, prati do dana današnjeg. Naime, u okupiranoj Glini Vučić je u proljeće 1995., svega par mjeseci prije Bljeska i Oluje kojima će ova područja biti oslobođena i vraćena Hrvatskoj, održao govor u kojem je Hrvatsku nazvao ustaškom zemljom.
>> Vučić dolazi u Hrvatsku, pogledajte kako je izgledao njegov posjet 1995. godine
"Nikada Srpska Krajina, nikada Glina neće biti hrvatska! Nikada Banija neće nazad u Hrvatsku! Nitko više ne zna ni u ovoj sali za kakvu se državu zalaže Slobodan Milošević. Hoće li mu to biti Beogradski pašaluk ili nekakva AVNOJ-ska Jugoslavija, kakva će to država biti? Ukoliko srpski radikali pobijede i poraze predsjednika Srbije, vi znate da ćete živjeti u Velikoj Srbiji, jedinstvenoj srpskoj državi i tu odstupanja biti neće", govorio je Vučić 1995. godine kao Šešeljev potrčko, usput napadajući i Miloševića, ali samo zbog političkih nesuglasica unutar Srbije, ne zbog zločina koje je ovaj činio. Baš će se tom Miloševiću, što je manje bitno za ovaj posjet, Vučić svega tri godine kasnije približiti. U ožujku 1998. godine izabran je za ministra informiranja u novoj srpskoj vladi. Pod njegovim mandatom novinari koji su bili protivnici Miloševićevog režima kažnjavani su visokim novčanim kaznama i zabranama.
Zašto HDZ-ovcima ne smeta ovakav govor?
Koliko je sličnih govora Vučić po okupiranoj Hrvatskoj održao, nije poznato. Ali nije ni bitno. Bitno je to da se ni za ovaj govor nikada nije jasno i nedvosmisleno ispričao. Baš se zbog toga posljednjih dana poteglo pitanje treba li se srpski predsjednik, za vrijeme posjeta koji praktički nitko ne problematizira, trebao javno ispričati za ono što je radio i govorio devedesetih?
Neočekivano, ne misle svi isto.
Primjerice, ministar obrane Damir Krstičević kazao je kako bi se Vučić prije svega trebao ispričati.
"Predsjednik Srbije je dobrodošao", rekao je Krstičević, odgovarajući na pitanja novinara nakon sjednice vlade o tome što misli o tom posjetu i bi li se Vučić prije toga trebao ispričati zbog velikosrpske agresije na Hrvatsku.
"Mislim da da. Mislim da ono što je govorio sigurno da nije dobro. To je prvi korak", kazao je.
"Mi znamo da je bio rat, da je Hrvatska napadnuta, da je izvršena brutalna agresija na Hrvatsku. Moja zadaća danas je jačati sustav sigurnosti, jačati sustav vojske. Jasno je da trebamo gledati na budućnost. Ali je minimum isprika", dodao je ministar obrane.
Kolinda ga je, prilično otvoreno, pozvala da gleda svoja posla.
"Rekla bih da bih voljela da se svaki ministar bavi svojim resorom. Ponovila bih ono što sam nekoliko puta rekla, da se država vodi razumom, a ne emocijama", kazala je Kolinda na pitanje novinara HRT-a da mu prokomentira Krstičevićeve riječi.
Za Vasu Brkića Vučićevo četnikovanje je znak da je bio "malo zalutao"
>> Vasi Brkiću je četnik Vučić sasvim okej: "On je bio malo zalutao"
Prilično (ne)očekivano jedan od onih koji nema nikakvih problema s dolaskom Aleksandra Vučića bez ikakve isprike je Vaso Brkić. Dapače, jedan od lidera HDZ-ovog desnog krila i hrvatske desnice uopće nije puno problematizirao ono što je Vučić radio devedesetih. Kratko je rekao da je Vučić "malo zalutao", dodavši kako je Srbija prijateljska zemlja.
"Srbija je naša prijateljska zemlja, susjedna. Gospodin Vučić je u povijesti imao određena iskakanja s puta, malo je bio zalutao, već sam u više navrata to govorio i ne želim sad ponavljati. Mislim da je krajnje vrijeme da spustimo loptu, svi zajedno, i da se prestanemo bavit prošlošću i da jednostavno shvatimo da smo susjedi, da smo naslonjeni jedni na druge, da moramo zajedno živjeti. Samo mir i u mom dvorištu, ako nije mir i kod mog susjeda, onda to nije dobro. Itekako podržavam razgovore, itekako podržavam taj sastanak i mislim da će on doprinijeti plodom, ali konkretnim djelima bez demagogije i bez priče", poručio je Brkić za RTL.
Ono što je posebno zanimljivo, premijer Plenković se o Vučićevom dolasku još nije oglasio. Priliku je, na primjer, imao u četvrtak na sjednici vlade. Tada je govorio o srpskoj izložbi u Jasenovcu koja je posljednjih tjedana opet zaoštrila odnose dviju zemalja.
"Srbija je izložbom u New Yorku pokušala instrumentalizirati tu temu i staviti poveznicu između današnje Hrvatske i NDH, a mi znamo da se današnja Hrvatska temelji na sasvim drugim vrijednostima", kazao je Plenković. Dolazak srpskog lidera kod Kolinde nije spomenuo.
Glavašević protiv Vučićeva dolaska
Jedan od onih koji su otvoreno protiv dolaska Aleksandra Vučića je SDP-ov Bojan Glavašević.
>> Bojan Glavašević: Kolinda nije smjela pozvati Vučića, bio je Šešeljev posilni, to je pljuska u lice
"Dijalog sa Srbijom, da. Ali poziv.....", započeo je Glavašević te rekao kako je protiv toga. "Ne slažem se s tim da predsjednica poziva čovjeka koji je o Hrvatskoj izgovarao takve grozne stvari, koji je bio Šešeljev posilni, koji si je sam napisao taj govor u Glini, koji je ovoj zemlji nametao krivnju. Taj čovjek nije prijatelj ove zemlje, nema dobro mišljenje o Hrvatskoj. To ona nije smjela napraviti bez vlade", rekao je Glavašević za N1 televiziju.
"On bi morao reći da je promijenio stav, a isprika mislim da je nužna. Milorad Pupovac je moj kolega s fakulteta i u saboru, ali oko Aleksandra Vučića se ne slažemo, očito. Smatram da nacionalne manjine ne bi trebale ići na konzultacije kod Vučića za svoje pozicije u Republici Hrvatskoj. Pupovac je u zadnje vrijeme vrlo nekonzistentan u svojim stavovima i ovo što je rekao o Vučiću - bio je daleko premekan", dodao je Glavašević.
A gdje su šatoraši?
Ono što je zanimljivo spomenuti, iako to nikoga neće puno začuditi, jest izostanak reakcija brojnih veteranskih udruga koje se javljaju i za puno manje stvari od predsjedničkog posjeta čovjeka koji je usred okupirane Hrvatske otvoreno govorio protiv Hrvata. Tako se posljednjih dana oglasio tek Pavao Miljavac, novi/stari predsjednik nečega što se zove Hrvatski generalski zbor. On je, istina, kazao kako bi se Vučić trebao ispričati, ali nije puno problematizirao njegov dolazak.
"Minimum bi bio da barem kaže: O.K., bio sam u krivu", naglasio je Miljavac i dodao kako je "to njegova odluka te, ako se ispriča, sigurno će sasvim biti druga priča". Od ostalih još ni glasa.
A misli li se Vučić ispričati?
A što misli Aleksandar Vučić i ima li namjeru ispričati se zbog onoga što je govorio i radio na početku svoje političke karijere? Prema onome što govori posljednjih dana, teško.
"Naša politika je politika pružanja ruke i politika budućnosti. Tko želi ostati zaglavljen u prošlosti mi mu želimo sve najbolje, ali ne mora nas uvoditi u istu priču, niti u takvoj priči želimo ostati", rekao je Vučić novinarima poslije zajedničke tiskovne konferencije s austrijskim kancelarom Sebastianom Kurzom sredinom prošlog tjedna.
"Jedino što mogu reći je da će politiku Srbije voditi organi Republike Srbije, predsjednik Srbije i vlada Srbije. Svakako je neće voditi članovi vlade Hrvatske, tako da mi smo ti koji ćemo odlučivati što ćemo učiniti, kakvu ćemo politiku voditi", kazao je Vučić u Beču.