ISPADA da je naše svemirsko susjedstvo bogato planetima. Naime, astronomi su nedavno pronašli novi egzoplanet koji je tek malo veći od Zemlje, orbitira oko crvenog patuljka, a od nas je udaljen samo 66,5 svjetlosnih godina.
Crveni patuljak je zvijezda koja ima masu 2 do 10 puta manju od Sunca i koja zrači 10 do 10.000 puta slabije od naše zvijezde.
Tražimo male, jedva vidljive točkice
Naša sposobnost otkrivanja i upoznavanja egzoplaneta praktički je eksplodirala od prvog takvog otkrića 1992. godine. Do sada je otkriveno preko 4100 egzoplaneta te imamo puno dublje razumijevanje o tome kako nastaju i kako se razvijaju planetarni sustavi.
No budući da tražimo male, jedva vidljive ili skoro potpuno tamne svemirske objekte koje je teško vidjeti iz daljine, prirodno je da su većina potvrđenih egzoplaneta plinoviti ili ledeni divovi veliki najmanje kao Neptun.
Prema međunarodnom timu koji predvodi astrofizičar Avi Shporer s MIT-ovog Instituta za astrofiziku i svemirska istraživanja Kavli, stjenovite planete slične Zemlji vrlo je teško izmjeriti i okarakterizirati jer ih često nalazimo oko zvijezda koje nisu dovoljno svijetle da omogućuju detaljnije analize objekata koji oko nje orbitiraju.
Zato je otkriće ovog novog egzoplaneta toliko značajno, piše Science Alert.
GJ 1252 b je oko 1,2 puta veći od Zemlje
"U istraživanju predstavljamo otkriće GJ 1252 b, malog planeta koji kruži oko patuljka tipa M“, kažu astrofizičari s MIT-a.
GJ 1252 b je oko 1,2 puta veći od Zemlje i ima masu oko dva puta veću od našeg planeta (tako da je malo gušći od Zemlje). Orbitira oko crvenog patuljka GJ 1252, koji ima 40 posto veličine i mase našeg Sunca.
Egzoplanet se okrene oko svoje zvijezde jednom u svakih 12,4 sata, što znači da je previše blizu zvijezdi za nastanak života kakav poznajemo i vjerojatno je plimno zaključan, odnosno uvijek istom stranom okrenut prema zvijezdi.
No baš ta bliska orbita ovog egzoplaneta omogućava nam da ga pratimo jer ga obasjava dovoljno svjetlosti s njegovog sunca.
Što više ovakvih stjenovitih planeta nađemo u svom bližem susjedstvu, to ćemo imati više podataka pomoću kojih ćemo moći utvrdili koliko su takvi planeti česti i je li Zemlja neko svemirsko čudo, odnosno jesu li stjenoviti planeti zapravo većinom neplodne pustinje poput Merkura, Venere i Marsa.