Badinter će primiti sutra počasni doktorat zagrebačkoga sveučilišta

ROBERT BADINTER, senator Francuske skupštine i negdašnji predsjednik Arbitražne komisije Europske zajednice, primit će sutra na svečanosti u Sveučilištu u Zagrebu počasni doktorat toga najvećega i najstarijega hrvatskog sveučilišta.

Senat Sveučilišta u Zagrebu na sjednici 11. ožujka 2003. donio je odluku da se počasni doktorat dodijeli Badinteru za golem prinos borbi za pravnu kulturu, demokraciju i zaštitu ljudskih prava te zato što je takvim djelovanjem posebice pomogao Hrvatskoj u njezinoj pravno utemeljenoj borbi za samostalnost u obrani od velikosrpskih presizanja i opravdanu nastojanju za međunarodno priznanje.

Svečanošću na zagrebačkome Sveučilištu bit će tako "okrunjena" inicijativa skupine sveučilišnih nastavnika ustavnoga prava Pravnoga fakulteta i Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu na temelju koje je Senat zagrebačkoga Sveučilišta imenovao u studenome prošle godine Stručno povjerenstvo za ocjenu prijedloga kojemu je na čelu bio redoviti profesor Pravnoga fakulteta Željko Horvatić.

Kao predsjednik Arbitražne komisije Europske zajednice Robert Badinter je u jeku napada na Hrvatsku izjavio 26. rujna 1991. da se iz jugoslavenske krize može izići jedino pravno. Objasnio je da "uporaba sile mora biti u cijelosti odbačena" te da "ostaje pravni, što znači diplomatski put, pregovori i sporazumi svih strana, koji je u skladu s načelima priznatim od Europske zajednice".

Arbitražna komisija Europske zajednice donijela je pak u studenome 1991. Mišljenje br. 1 da je SFRJ u procesu raspada, a u Mišljenju br. 3 od 11. siječnja 1992. istaknula je da raspadom SFRJ, u nedostatku drukčijega sporazuma između novih država, bivših jugoslavenskih republika, republičke granice automatski postaju međunarodne granice zaštićene međunarodnim pravom.

Po mišljenju Komisije ta transformacija proizlazila je izravno iz primjene načela "uti possidetis", općega načela povezana sa stjecanjem nezavisnosti. Potvrda primjene toga načela i u slučaju raspada jugoslavenske federacije bila je znatna potpora Hrvatskoj u okolnostima okupacije dijela njezina teritorija i međunarodnopravna potvrda da unatoč teritorijalnim osvajanjima i okupaciji može čuvati svoju teritorijalnu cjelovitost.

Robert Badinter rođen je 1928. Nakon stjecanja diplome na Filozofskome fakultetu (Sorbonne, 1947.) i diplome Pravnoga fakulteta (1948.) magistrirao je na Sveučilištu Columbiji u SAD-u, a nakon doktorata pravnih znanosti usporedno je i uspješno radio kao sveučilišni profesor i odvjetnik.

Bio je profesor prava na više francuskih sveučilišta, a napisao je i desetak knjiga iz područja kaznenoga i ustavnoga prava, političke teorije, penologije i sociologije te velik broj znanstvenih i stručnih članaka u časopisima i tisku.

Francuska skupština ukinula je 1982. smrtnu kaznu zakonom koji je godinu dana prije toga predložio Robert Badinter, tada na dužnosti ministra pravosuđa na koju ga je 1981. imenovao tadašnji francuski predsjednik Francois Mitterand.