Zastupnici stranke Možemo danas su poručili da je nužno usklađivanje mirovina s rastom plaća i stvarnim iznosom umirovljeničke potrošačke košarice te ustvrdili da je, umjesto dodataka, nužno sistemsko dizanje mirovina kako bi u četiri godine one porasle deset posto.
"Do sada smo imali burnu povijest usklađivanja mirovina i više modela usklađivanja nego vlada svih ovih godina i stalno smo vrludali između rasta cijena i rasta plaća ili nekih kombinacija između. Mnogo realističnije je usklađivanje po stvarnom iznosu umirovljeničke potrošačke košarice, a pristup za koji se mi zalažemo je dosljedno usklađivanje prema rastu plaća", kazao je na konferenciji za novinare zastupnik Možemo Damir Bakić.
"Trebamo sistemsko podizanje svih mirovina"
"To usklađivanje ne bi bilo dovoljno kada ne bi dodatno intervenirali u sustav, uz redovita usklađivanja, kako bi podignuli razinu mirovina. Trebamo sistemsko podizanje svih mirovina, uz nužna polugodišnja usklađenja, a ne povećanja u obliku nekakvih dodataka na mirovine.
Ne želimo dodatke na mirovine, ne želimo predizborne trikove, ne želimo 13. mirovine, ubrajanje godina studiranja u mirovinski staž, mi planiramo mirovine povećati sistemski, dižući aktualnu vrijednost mirovine", pojasnio je.
Stvarni indikator stanja mirovinskog sustava su, naglasio je, pune starosne mirovine i treba gledati koji je njihov odnos prema prosječnim plaćama, a trenutačno iznosi samo 48 posto, i to nakon 8.5-postotnog usklađenja.
"Plan nam je starosne mirovine dignuti za deset posto"
"Imamo 516 tisuća umirovljenika u punoj starosnoj mirovini, s prosječnim stažem nešto iznad 31 godine i prosječnom mirovinom 553 eura naspram prosječne plaće od 1150 eura, a naš je plan te starosne mirovine podignuti za deset posto tako da nakon tog povećanja njihov odnos prema prosječnoj plaći bude 53 umjesto sadašnjih 48 posto. To desetpostotno povećanje išlo bi uz sva redovita polugodišnja usklađivanja, i moguće ga je realizirati za sve mirovine, osim za one koje se isplaćuju prema posebnim propisima", najavio je Bakić.
Smatra da je mirovine moguće podignuti deset posto u jednom mandatu, i to na način da sve mirovine, uz redovita usklađenja, kroz četiri uzastopne godine sistemski dižemo za 3 plus 3 plus 2 plus 2 posto.
"To košta nešto manje od 200 milijuna eura godišnje i proračunski trošak mirovinskog sustava u prvom mirovinskom stupu sa sadašnjih 10.36 posto popet će se na 11 posto proračunskih rashoda, što je održivo, moguće i izvedivo", ustvrdio je. Naglasio je da jednakom dinamikom treba usklađivati i najniže mirovine kako bi i one porasle za deset posto nakon četiri godine mandata.
Bakić se osvrnuo i na drugi mirovinski stup kazavši da je godinama bio sustavno potkopavan, no pozdravio je to što se konačno mijenja da dodatak na osnovnu mirovinu postaje 27 posto umjesto 20.25 posto, kao što je bilo svih ovih godina.
Pozdravio je i to što će se moći povući 20 umjesto dosadašnjih 15 posto iz drugog mirovinskog stupa, ali negativnom smatra ideju da obavezni mirovinski fondovi smiju ulagati u nekretnine jer je to, ističe, najneproduktivniji oblik štednje.
"Nikakav novi porez se ne uvodi"
Na kritike iz HDZ-a zbog podizanja stope poreza na dohodak na maksimalnu razinu u Zagrebu, Bakić je uzvratio da ukidanje prireza znači ostaviti Zagreb bez prihoda od preko 200 milijuna eura, čime bi Zagreb ostao bez više od dva redovita mjesečna prihoda.
Zapitao je koji bi to proračun izdržao i naglasio da je apsolutno nemoguće da Zagreb odustane od kompenzacije tog prihoda te pojasnio da dizanjem stope na dohodak vraćaju prirez na način kako je to vlada zamislila jer je poreznim izmjenama omogućila podizanje te stope.
"Nikakav novi porez se ne uvodi, a pogotovo se porez ne povećava", poručio je naglasivši da će svaki građanin dobiti veću plaću. Dodao je i da će, kada prirez vrate integriran u poreznu stopu, Zagreb biti na gubitku od 75 milijuna eura poručivši da su prozivanja premijera Plenkovića "unfair i nerazumljiva".
Sandra Benčić kazala je da porezom na ekstraprofit treba ciljati one sektore koji su profitirali ne poduzimanjem rizika i investiranjem, nego na inflaciji i dizanjem marži, a ove godine, naglašava, u to svakako spada i bankarski sektor.