Foto: 123rf
Iako dobra zarada od turizma sama po sebi, naravno, ne predstavlja ništa loše, podatak da devizni priljev od turista u Hrvatskoj iznosi čak 18 posto BDP-a pokazuje razmjere uništenja ostatka ekonomije.
Visoki porezi i neprijateljski raspoložena administracija ubila je ekonomsku aktivnost. Zbog komplicirane birokracije koji političari koriste za reketarenje poduzetnika, nekakvu ozbiljniju proizvodnju praktično je nemoguće pokrenuti.
Hrvatska ima najveću ovisnost o turizmu
Visokotehnološke tvrtke, zbog visokih poreza na plaće bježe u inozemstvo, a više nema niti stručnjaka koje bi mogli zaposliti, jer su oni također na svojoj mapi prekrižili Hrvatsku i otišli negdje gdje ne moraju jednu plaću zaraditi za sebe, a drugu za državu.
Koliko je pozicija Hrvatske loša pokazuje usporedba s Grčkom, koju se također doživljava kao naglašeno turističku zemlju. Njihovi devizni prihodi od turizma značajno su veći od hrvatskih - iznosili su 2015. godine 15,7 milijardi dolara što je 8 posto grčkog BDP-a. Hrvatska ima prihode od 8,8 milijardi dolara, što je 18,1 posto BDP-a
Portugal također ima veće devizne prihode od turizma. Oni iznose 12,6 milijardi dolara, ali im je to samo 6,3 posto BDP-a.
Italija, koja je također poznata po turizmu i od njega ima ogromne prihode - blizu 40 milijardi dolara, razvijena je i u ostalim sektorima, pa im ovaj prihod čini tek 2,2 posto BDP-a.
Jedine zemlje, uz Hrvatsku, koje imaju dvoznamenkasti postotak turizma u BDP-u su otoci - Malta i Cipar.
Malta ima devizni prihod od turizma od 1,4 milijarde dolara, što je 14 posto njihovog BDP-a, dok Cipar ima prihode od 2,5 milijarde dolara, što predstavlja 12,8 posto BDP-a.
Dodatni problem za razvoj zemlje je visoka koncentriranost turizma, i ovisnost o sezoni. Naime, čak dvije trećine turističkih noćenja realizira se samo u tri jadranske županije. O snažnoj sezonalnosti turizma u Hrvatskoj najbolje govori podatak da je 60 posto turističkih noćenja realizirano tijekom dva ljetna mjeseca.
Tablica: HGK