MILAN BANDIĆ umro je bez ijedne presude za kaznena djela, kako nepravomoćne tako i pravomoćne.
Čovjek koji je 21 godinu bio neprikosnoveni vladar glavnog grada Hrvatske, protiv kojeg je podignuto više od 200 kaznenih prijava, koji je dvaput završio u remetinečkom pritvoru, protiv kojeg je potvrđen niz optužnica za milijunske korupcijske afere, umro je ne samo na slobodi nego i na funkciji gradonačelnika Zagreba.
Povijest neovisne Hrvatske prepuna je kriminalaca na najvišim funkcijama koji nisu nikad odgovarali za svoja nedjela. No čak i među njima Bandić se isticao enormnim nesrazmjerom između osobnog bogatstva i službenih primanja.
Stanovi vrijedni milijune kuna, umjetnine, skupocjeni satovi... popis je beskrajan. Nesrazmjer Bandićevih službenih primanja i bogatstva kojim je raspolagao možda najbolje ilustrira podatak da je gradonačelnikov pas spavao na Fendijevoj dekici vrijednoj 350 eura.
Jamčevinu od 15 milijuna kuna mu platio odvjetnik Hanžeković
Prvi put je uhićen 19. listopada 2014. godine u sklopu istrage afere Agram, teške oko 20 milijuna kuna. Istražitelji su u pretresu njegovih stanova i ureda pronašli gotovine u protuvrijednosti od 278 tisuća kuna te dva certifikata za dijamante, ali ne i same dijamante.
Jamčevinu u iznosu od 15 milijuna kuna tada mu je platio moćni odvjetnik Marijan Hanžeković koji je 2016. godine preuzeo Europapress holding, najvećeg izdavača novina u Hrvatskoj. Nije smio dolaziti na posao, potpisivati akte niti komunicirati s gradskim djelatnicima. U pritvor je vraćen zbog utjecaja na svjedoke pa ponovno pušten nakon odluke Ustavnog suda.
Tri godine kasnije Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa pokrenulo je postupak protiv Bandića smatrajući da bi mogao biti u sukobu interesa zbog angažmana odvjetničkog društva Hanžeković, koje mu je platilo jamstvo za izlazak na slobodu od 15 milijuna kuna.
Naime, svake godine Grad Zagreb, Holding i njegove podružnice potpisuju nove ugovore o pravnom zastupanju s Hanžekovićem, pa tako i 2015. i 2016. godine, dakle nakon što je konzumirao slobodu zahvaljujući Hanžekovićevih 15 milijuna kuna. Koliko je za odvjetnika Bandić pak bio unosan pokazuje činjenica da je 2007. Grad Zagreb imao 62 odvjetnika među kojima je bio i Hanžeković - no 2014. godine, uoči pritvora, Grad Zagreb sklopio je ugovor ne samo za sebe nego i za sva gradska društva tako da je odabrao samo Hanžekovića.
Povjerenstvo je kaznilo Bandića maksimalnom kaznom od 40.000 kuna, ali 1. veljače ove godine Visoki upravni sud je ukinuo tu kaznu.
Optužnica za najveću aferu potvrđivanje čekala punih pet godina
O učinkovitosti hrvatskog pravosuđa dovoljno govori podatak da je optužnica za aferu Agram dva puta vraćana na doradu, da bi bila potvrđena tek u listopadu 2019., punih pet godina nakon što je gradonačelnik uhićen.
Suđenje Bandiću za aferu Agram obilježile su beskrajne odgode, odugovlačenja, pravne smicalice Bandićevih odvjetnika te, naravno, sudske odluke koje su sve to dozvoljavale. Bandić nije dolazio na ročišta, otkazivao je punomoći odvjetnicima, izvlačio se na zdravstveno stanje koje mu u isto vrijeme nije smetalo da izvodi svoje performanse s "delanjem" po Zagrebu...
Bandić se na sudovima pojavljivao i kao svjedok u nekolicini od sudskih postupaka protiv njegovih najbližih suradnika u aferama Bundekfest, Čistoća, Krašograd, GUP, Nadstrešnice, Prljavi policajci, Pročistač, Suhi led, Struja, Vrtići, Cibona te izvlačenje novaca iz zagrebačkog Adventa.
U većina tih afera sudilo se zbog nezakonitosti s gradskim novcem ili nekretninama, a suđenja su još uvijek u tijeku ili se očekuje pravomoćna odluka Vrhovnog suda.
Ustav jamči pravo na suđenje "u najkraćem roku"
Priča o Bandićevoj smrti na slobodi, odnosno u gradonačelničkoj fotelji, zapravo je priča o hrvatskom pravosuđu.
Članak 25. hrvatskog Ustava kaže: "Tko je god pritvoren i optužen zbog kaznenog djela, ima pravo u najkraćem roku, određenom zakonom, biti izveden pred sud i u zakonskom roku oslobođen ili osuđen."
Sudski procesi koji traju godinama gube svaki smisao. Pravosuđe koje nije u razumnom roku sposobno osuditi čovjeka čiji nesrazmjer imovine i primanja bode svakog normalnog čovjeka u oko, o čijem kriminalu su novinari revno izvještavali desetljećima, ne zaslužuje da ga se naziva pravosuđem.
Učinkovito pravosuđe je temelj svake funkcionalne demokratske države. Hrvatska je točno toliko funkcionalna koliko je učinkovito pravosuđe koje je omogućilo Milanu Bandiću da umre na slobodi, u fotelji zagrebačkog gradonačelnika.
*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala