HRVATSKIM medijima u utorak je glasno odjeknula vijest da bi zagrebački gradonačelnik Milan Bandić uskoro trebao dobiti počasni doktorat Sveučilišta u Zagrebu.
Nakon nedavne apsurdne dodjele počasnog doktorata Draganu Čoviću, bosanskohercegovačkom političaru iz redova HDZ-a, koji taj doktorat, prema mišljenju brojnih članova akademske zajednice, nije zaslužio ničime osim time što je bio politički predstavnik Hrvata u BiH, ovo bi trebala biti druga podjednako besmislena i nepismena odluka čelnih ljudi našeg najvećeg sveučilišta.
Naime, svim pismenim članovima akademske zajednice dobro je poznata uobičajena praksa prema kojoj čovjek ne može postati počasni doktor onog sveučilišta na kojem je sam studirao, niti je uobičajeno da se postaje počasni član bilo čega, bilo kakvog tijela institucije ili skupine, kojoj čovjek već ionako pripada.
Anegdota o Krleži
Politički analitičar i komentator, filozof dr. sc. prof. Žarko Puhovski za Index je najave moguće sprdačine komentirao našalivši se da bi on eventualno mogao postati počasno žensko, ali nikako počasno muško.
„Ideja da se u ime Muzičke akademije predloži davanje počasnog doktorata Milanu Bandiću za zasluge koje je imao u dobivanju nove zgrade za tu instituciju može biti opravdana u smislu Bandićevih zasluga, no pokazuje žalosno nepoznavanje akademske tradicije“, rekao je Puhovski.
„Naime, u osnovi te tradicije je da netko tko je bio alumnus, ili tko jest alumnus, dakle bivši student tog sveučilišta, ne može dobiti počasni doktorat svoje Alma Mater, odnosno sveučilišta na kojem je studirao. To pokazuje da ljudi s Muzičke akademije ne barataju osnovnim elementima akademskog kodeksa. Njima stoga ne bi bilo mjesto na pristojnom sveučilištu. Na sreću za njih, Sveučilište u Zagrebu nije pristojno sveučilište“, pojasnio je.
Puhovski kaže da ga je to podsjetilo na anegdotu iz sredine 1970-ih godina kada je netko od lokalnih partijskih funkcionara predložio da Krleža postane počasni građanin Zagreba.
„Krleža je na to odgovorio: 'Ne mogu postati počasnim građaninom Zagreba jer sam građanin Zagreba.' Dakle, to je nešto što ljudi u Muzičkoj akademiji očito ne znaju, mada, ponavljam, Bandić ima zasluge za zgradu koju su dobili. Način na koji mu se oni žele odužiti jednostavno nije primjeren akademskoj tradiciji“, poručio je naš politički komentator.
Svjetska akademska definicija
Da je Bandić uistinu studirao na SUZG-u, među ostalim potvrđuje i hvalospjev koji mu je sastavljen na hrvatskoj inačici Wikipedije. Ondje među ostalim informacijama o svim njegovim mogućim i nemogućim zaslugama i probijanju kroz život, od ministriranja na oltaru preko školovanja u rodnim Grudama i teškog rada na istovaru šećera, do kandidature za predsjednika Hrvatske, što sve neodoljivo podsjeća na hagiografske hvalospjeve Titu, piše sljedeće:
„Nakon osnovne i srednje škole u Grudama, dobio je studentski kredit i otišao na studij u Zagreb. Diplomirao je na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.“
A evo što o počasnim titulama kaže britanska verzija Wikipedije:
„Počasni akademski stupanj, na latinskom stupanj honoris causa (u svrhu izražavanja časti“) ili ad honorem („radi časti“), akademski je stupanj u dodjeli kojeg je sveučilište (ili neka druga institucija koja daje priznanje) zaobišlo uobičajene zahtjeve, kao što su primjerice maturalni ispit, prebivalište i polaganje opsežnih ispita. Stupanj je obično doktorat, ili nešto manje uobičajeno, magisterij, a može se dodijeliti nekome tko nema ranije poveznice s dotičnom akademskom institucijom ili koji nema ranijeg visokog obrazovanja.“
Nažalost naših akademskih građana i javnosti, a na sreću naših akademskih vrhuški, hrvatska inačica Wikipedije u tumačenju počasnog doktorata ne ide ni približno tako daleko u detalje.
Vraćanje u jednopartijska vremena
Puhovski kaže da je sličan propust napravljen i kada je počasni doktorat dodijeljen Stanku Lasiću, hrvatskom književnom teoretičaru, povjesničaru i esejistu, poznatom krležologu, iako je i on studirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
„U njegovom slučaju to je obrazloženo činjenicom da je karijeru kasnije nastavio u inozemstvu. No to je također pogrešno. Ipak, ne treba nas čuditi niti to treba ozbiljno shvaćati jer je njemu počasni doktorat dao rektor Damir Boras“, rekao je.
Puhovski smatra da se takvim koracima SUZG nastavlja degradirati na standarde kakvi su bili uvriježeni u jednopartijskom sustavu.
„Bakarić je također dobio počasni doktorat, no to su bila neka druga vremena kada su se partijski funkcionari uobičajeno tako nagrađivali, protivno svjetskoj akademskoj praksi. Žalosno je da se to sada ponovno događa“, poručio je.