BARILLA tjestenina je na Facebooku objavila kako je tjestenina u Hrvatskoj lošija nego u Italiji jer su istraživanja pokazala da Hrvati, za razliku od Talijana, ne vole tvrđu tjesteninu.
Naime, na upit jedne korisnice koju je zanimalo zašto je kvaliteta tjestenine lošija nego u Italiji, iz Barille su odgovorili kako razlike u kvaliteti nema. Međutim, dodali su da talijanski potrošači preferiraju "tvrđu tjesteninu".
"Poštovani,
Prije svega hvala vam na interesu za naše proizvode, razlike u kvaliteti nema. U Italiji Barilla tjestenina jednim dijelom i na nekoliko oblika sastoji se također od durum pšenice ali sa većim udjelom proteina. Većim udjelom proteina tjestenina nakon kuhanja ostaje tvrđa i na taj način zadovoljavamo potrebe talijanskih potrošača koji preferiraju tvrđu tjesteninu", napisali su u odgovoru.
Što kažu stručnjaci?
Stručnjak za gastronomiju Davor Butković za Index je objasnio zašto su proteini važni za kvalitetu tjestenine i zašto kvalitetne tjestenine bez iznimke imaju više proteina.
"Proteini su u svakom brašnu ključna stvar zato što daju veću gustoću brašna. Dakle, ako želite imati veći udio glutena u brašnu, a gluten je ono što daje tjestenini elastičnost, morate imati višeproteinsko brašno. To vrijedi i za brašno za pizzu, i za brašno za tjesteninu, i za brašno za sve živo", objasnio je Butković za Index.
Dodaje kako su kod Barille proteini najmanje bitni jer je Barillina tjestenina industrijski proizvod.
"Barilla ni u Italiji nije nikakva ozbiljna marka. To što je Barilla u Hrvatskoj lošija nego u Italiji i dalje ne znači da je Barilla u Italiji dobra. Barilla ima samo jednu dobru liniju i ta linija se zove Academia i u toj liniji postoji brončani završetak. To su strojevi koji imaju brončani završetak kada tjestenina kroz njih prolazi i to daje posebnu hrapavu teksturu tjestenini", dodao je.
"Sky Cola među tjesteninama"
Kaže kako Barilla naprosto nije dobar proizvod.
"To je kao Sky Cola među tjesteninama", objašnjava.
"Oko Barille se ne treba puno uzbuđivati, niti jedan restoran tu tjesteninu neće koristiti. Barilla je loša u Hrvatskoj i loša je u Italiji", zaključuje u razgovoru za Index Butković.
"Hrvati vole raskuhanu paštu"
Razgovarali smo i s Marinom Vanjkom, vlasnikom O'Hare, najbolje hrvatske pizzerije.
"Proteini su ključni za paštu jer su oni na neki način ljepljivi. Oni na sebe vežu više sadržaja, više soka. U Hrvatskoj to nije zahtjev jer se ovdje pašta kuha na nepropisan način. Prema tome, škrob i proteini ovdje nisu toliko bitni. U Hrvatskoj to nema smisla ako se tjestenina ne kuha na propisan način", kaže nam Vanjak.
"Generalno gledajući, Hrvati, kao i Česi, Bugari i bivši socijalistički dio Europe koji ne zna pravilan način kuhanja pašte, oni je vole raskuhanu. Način na koji se radi pašta u Italiji, ovdje nema prolaza. Veliki je postotak onih koji će vam je ovdje vratiti i reći kako nije dobro kuhana.
Naši mainstream konzumenti vole više raskuhanu paštu. Mi kad, primjerice, kuhamo bolognese, skuhamo paštu i onda uzmemo taj bolognese i kutlačom ga stavimo gore i sve zamiješamo", dodaje.
"Način kako se ona zapravo kuha je sasvim drugačiji. Pašta se mora skuhati jako al dente i mora se dovršiti u tavi. Tu se otpusti škrob. Ako ona nije al dente, ne može se povezati s umakom već samo sklizne. To mi radimo. Raskuhamo paštu, stavimo umak na vrh, sve to pomiješamo i onda pojedemo taj miks. To je u svakom slučaju krivo jer ne možemo dobiti strukturu i povezanost kao u tavi sa škrobnom vodom", pojašnjava.
Prilagođavanje tržištu
"Barilla se kod Hrvata prilagođava određenom tržištu. Jednostavno je nepotrebno raditi paštu na drugi način, na način na koji je ljudi neće jesti. Tu se ne radi o financijskoj dobiti, Barilla je preozbiljna firma", smatra Vanjak.
"Ako ćemo pričati o kvalitetnim tjesteninama, ima mjesto Gragnano kod Napulja, a koje je najpoznatije po talijanskoj pašti. U paštu od Barille idu jaja i sol, dok u Gragnanu rade paštu samo s brašnom i vodom. To je top, ali tu se radi o puno malih manufaktura i malih tvrtki koje rade na ruke. To košta. Supstanca nije skupa, ali ruke jesu. U Hrvatskoj to nitko neće kupovati. Ako Barilla može za paket staviti 8 kuna za pola kile, ovo će koštati 25 kuna. Tko će to ovdje kupovati? Kod nas se uvozi najmasovnija pašta, kao što je Barilla i De Cecco", ispričao je Marin Vanjak za Index.
Situacija s HIPP-om
Ovo nije prvi put da proizvođač hrane priznaje razliku u kvaliteti na različitim tržištima. Podsjetimo, nakon objave rezultata istraživanja hrvatske europarlamentarke Biljane Borzan (SDP) o različitoj kvaliteti njihova proizvoda na hrvatskom i njemačkom tržištu, britanski list "Guardian" je prošle godine izvijestio kako proizvođač dječje hrane "HIPP" namjerava plasirati njemački proizvod i na police hrvatskih trgovina.
Istraživanje, provedeno u suradnji s Hrvatskom agencijom za hranu, pokazalo je da HIPP-ov proizvod, dječja hrana "Bio riža i mrkva s puretinom", uz razlike u boji, okusu i aromi, na njemačkom tržištu sadrži veći udio povrća, mrkve i krumpira, a manje riže, dok na hrvatskom tržištu, od povrća sadrži samo mrkvu te veći udio riže, ima manje omega 3 masnih kiselina.
Borzan je izjavila kako je "HIPP" tvrdio da različit recept proizvoda ovisi o zemlji u kojoj se proizvod konzumira i navikama potrošača te ističe kako je istraživanje pokazalo da proizvođači "očito pomno paze u koju zemlju što plasiraju", dok argument o navikama potrošača u ovom drži bespredmetnim, s obzirom da se radi o maloj djeci, koja se sigurno nisu izjasnila da žele proizvod, koji osim razlike u povrću, ima i manje repičinog ulja, koje je izvor omega 3 masnih kiselina, značajnih za razvoj i zdravlje djece.
"Očekujem i od drugih proizvođača da slijede ovaj primjer", poručila je tada Borzan.