KOLAPS eurozone izazvao bi pad koji bi odmah izbrisao polovicu vrijednosti ekonomije Europe, i bacio bi kontinent u depresiju duboku poput one iz tridesetih godina prošlog stoljeća, upozorio je predsjednik Europske komisije, Jose Manuel Barroso.
U svom govoru u Berlinu, usmjerenom na rušenje ikakve podrške nastanku manje i elitnije eurozone, sastavljene od najjačih europskih ekonomija, Barroso je upozorio kako bi posljedica takvog raspada bila gubitak milijuna radnih mjesta u Njemačkoj.
Rezultat takvog ekonomskog šoka bio bi uzdizanje ekstremizma i divizija unutar Europe, rekao je svojoj njemačkoj publici bivši portugalski premijer, koji smatra da se nad našim kontinentom pomalo uzdiže populizam, a ponekad čak i nacionalizam.
Situaciju je nazvao ignoriranjem globalnih stvarnosti kao i naše povijesti koja nas je naučila da je kontinent jednostavno premalen i preovisan da bi se razjedinili i okrenuli leđa jedni drugima.
Financijska tržišta jučer su se opet uzburkala nakon što se pročula vijest da članovi parlamenta njemačke Kršćansko-demokratske unije sljedeći tjedan planiraju raspravljati o prijedlogu koji bi zemljama dozvolio napuštanje eurozone.
Angela Merkel, njemačka kancelarka i francuski predsjednik Nicholas Sarkozy prvi su spomenuli mogućnost izlaska zemlje iz eurozone kada su rekli da bi održavanje grčkog referenduma o novoj financijskoj pomoći bio glas protiv za europsko članstvo.
Prije napuštanja položaja, grčki premijer George Papandreou odustao je od referenduma.
Podsjetivši Njemačku na nasljeđe Drugog svjetskog rata, Barroso je pozvao najveću europsku zemlju i ekonomiju da svoje obveze shvati ozbiljno.
Rušenje eurozone bi prema predviđanjima komisije izbrisalo deset trilijuna vrijednosti europske ekonomije, a takva bi katastrofa srozala životne standarde na nivo onih u Latinskoj Americi. Također, propali bi i svi uspjesi najduljeg razdoblja mira nakon Drugog svjetskog rata , što bi izazvalo politički kaos i kolaps vlada.