U MNOGIM svjetskim metropolama cijene stanova divljaju. Kako bi to kontrolirale, vlasti u mnogim gradovima zamrzavaju rast stanarina, odnedavno i Berlin. No iskustva pokazuju da to baš i nije najbolje rješenje, piše DW.
Berlinske gradske vlasti odlučile su zamrznuti stanarinu na pet godina. S obzirom na to da su prije datuma koji je presudan za visinu stanarine, u lipnju prošle godine, stanarine dodatno podivljale, zakonski je određeno i koliko stanarine smiju biti visoke. Izuzetak su socijalni stanovi i stanovi izgrađeni nakon 2014. Gradske vlasti time utječu na slobodno tržište nekretnina, što baš i nije svima po volji.
No oko rijetko kojeg pitanja su ekonomisti toliko jedinstveni kao oko pitanja zamrzavanja i ograničavanja visine stanarina. Velika većina njih smatra da ove mjere dugoročno donose više štete nego koristi. Manhattan Institute for Policy Research tvrdi da zamrzavanja stanarine ne pridonose povećanju broja stanova niti su rješenje u borbi protiv siromaštva ili getoizacije u velikim gradovima.
Najsnažniji argument ekonomista glasi da zamrzavanje stanarina kratkoročno doprinosi stabilizaciji tržišta, ali da dugoročno gledano odbija ulagače kojima se više ne isplati gradnja stanova. Vlasnici stanova si više ne mogu priuštiti ulaganja u modernizaciju. Marcus Cieleback iz investicijske kuće Patrizia kaže za DW kako zamrzavanja na trenutak mogu ukloniti bolest rastućih stanarina, ali da ne uklanjaju uzroke nestašice stambenog prostora.
U New Yorku propadale četvrti jer se nije ulagalo
Povijesno gledano, u Europi i Sjevernoj Americi vlasti su, posebice nakon velikih ratova, posezale za instrumentima kontrole stanarina. U nekim gradovima poput New Yorka stanarine su bile vraćane na povijesno niske razine prije Drugog svjetskog rata. Siromašni stanari nisu mogli ili se nisu htjeli brinuti oko modernizacija i zato su čitave gradske četvrti propadale. U drugoj fazi kontrole stanarina, u sedamdesetima, se više radilo o kontroli rasta nego o zamrzavanju.
Zamrzavanje i ograničenje visine stanarina nije stvar prošlosti. U New Yorku je prošle godine donesen novi, sporni zakon o zamrzavanju stanarina. Slično se planira i u švicarskom Baselu. Berlin, dakle, nije usamljen.
Problem je u gradovima u kojima istodobno egzistiraju kontrolirana i nekontrolirana tržišta nekretnina. Lista čekanja za stanove u kojima grad regulira nisku stanarinu je u Švedskoj prešla granicu od 600.000 interesenata. Na ovakav stan se čeka po jedanaest godina. Situacija je posebice kritična u Stockholmu gdje već odavno postoji ilegalno tržište subvencioniranim stanovima. Vlasti su shvatile problem i malo po malo kontrolirane stanove vraćaju "normalnom" tržištu. Zvuči kontradiktorno, ali to smanjuje visine prosječnih stanarina.
*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bi smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.