NAKON što je veledrogerija Medika danas objavila kako obustavlja dostavu lijekova svim bolnicama u Hrvatskoj (osim jednoj u Lovranu), ministar zdravstva Vili Beroš održao je konferenciju za medije na kojoj je između ostalog izjavio da je moguće da se iznos koji za zdravstvo izdvajamo iz plaća poveća. Istaknimo kako se za zdravstveno osiguranje sad izdvaja 16.5 posto bruto plaće.
>> Beroš o krizi s veledrogerijama: Možda će se iz plaća uzimati više za zdravstvo
Beroš odbio pojasniti hoće li se povećanjem izdvajanja za zdravstvo smanjiti plaće
Pitali smo ministra Beroša što točno znači njegova izjava. Zanimalo nas je hoće li se svim zaposlenima smanjiti plaće zbog povećanog izdvajanja za zdravstvo ili bi doprinosi iz plaće ostali isti, ali bi se smanjilo izdvajanje za druge stvari i za koje točno.
"To nam je buduća rasprava na vladi", kratko nam je odgovorio Beroš.
Što se tiče doprinosa, poslodavac ili druga osoba koja umjesto poslodavca osiguraniku isplaćuje plaću mora uz doprinos za zdravstveno osiguranje platiti i doprinos za mirovinsko osiguranje u iznosu 20 posto od bruto plaće. To uključuje doprinos za 1. stup mirovinskog osiguranja od 15 posto i 2. stup mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje u iznosu od 5 posto. Država također od plaće uzima porez i prirez.
Ekonomski analitičar: Trošak zdravstvenog će snositi građani
Ako zaista dođe do povećanog izdvajanja za zdravstvo, kako je Beroš najavio, trošak će snositi građani, kako nam je rekao ekonomski analitičar Andrej Grubišić.
To nam je detaljno obrazložio rekavši da će pristanak poslodavca da bruto 2, iz kojeg se isplaćuju doprinosi za zdravstveno, poveća za iznos kojim je uvećan doprinos za zdravstveno značiti i da će time iscrpiti mogućnost za dalju povišicu radniku.
"Ako poslodavac izdvaja, primjerice, 12 tisuća kuna za bruto 2 za plaću, a doprinosi za zdravstveno se povećaju, te nakon toga bruto 2 ostaje isti, to znači da će se smanjiti neto plaća, ona koju radnik prima na tekući. Alternativa je da poslodavac poveća bruto 2, što znači da taj dio ide na njegov račun, a može biti i kombinacija jednog i drugog. Pa da se teret za zdravstvo snosi zajedno. Dakle, za neke radnike će povećanje za zdravstveno značiti smanjenje plaća u punom iznosu za zdravstvo, za neke djelomično, a za neke ništa, sve ovisi o poslodavcu. Međutim, ultimativni snositelji tog troška na kraju dana su građani", istaknuo je Grubišić.
"Ako trošak preuzme poslodavac, opet je u konačnici ultimativni snositelj troška djelatnik"
Detaljno je pojasnio i zašto.
"Čak i ako poslodavac poveća bruto 2 za uvećane doprinose za zdravstvo, zbog toga neće doći do povećanja plaće jer je novac otišao za zdravstveno osiguranje. S druge strane, ako neto plaća ostane ista i trošak ide samo iz džepa poslodavca, time se automatski povećaju izdvajanja i generalno troškovi kompanije idu gore. Kompanija koja želi ostati jednako profitabilna potom će povećati cijene usluga i proizvoda. Na taj će način opet građani plaćati skuplje proizvode i usluge, a imat će jednaku plaću, ali s manjom kupovnom moći jer će cijene usluga i proizvoda ići gore", objasnio je Grubišić za Index.
Navodi kako dalje sve ovisi o tržištu, ističući kako je u slučaju da u određenom sektoru vlada nedostatak radne snage, te ako je pritisak dovoljno velik, veća vjerojatnost da će poslodavac preuzeti trošak za zdravstveno na sebe.
"To neće spasiti zdravstveni sustav"
"To su razni tržišni mehanizmi koji će odrediti tko će snositi trošak. Najbitnije za plaću djelatnika je da postoji velika potražnja na tržištu za određenim poslom i da ste vi kao djelatnik konkurentni, a da je vaš poslodavac dovoljno bogat da to može platiti. Kako sam rekao, u konačnici je ultimativni snositelj troška djelatnik", kazao nam je Grubišić.
Grubišić se protivi ovakvoj ideji povećanja izdvajanja za zdravstveno jer smatra da to neće riješiti nagomilane dugove u zdravstvu.
"Nažalost, rješenje nije u povećanom prisilnom izdvajanju za zdravstveno, već u liberalizaciji zdravstvene usluge gdje nećemo biti prisiljeni uplaćivati u obavezno zdravstveno osiguranje HZZO-a, bez da ne možemo kontrolirati kvantitetu i kvalitetu usluge koju pružaju", rekao je Grubišić.
Koliko od plaće izdvajamo za zdravstvo?
Veliko porezno opterećenje rada jedan je od glavnih razloga zbog kojih su plaćama u Hrvatskoj uglavnom svi nezadovoljni. Kako poslodavci, koji gledaju ukupan trošak za isplatu plaća, koji je velik, tako i radnici, kojima ono što na kraju ostane od zarađene plaće često nije dovoljno ni za pokrivanje osnovnih životnih troškova.
Računice pokazuju da je na neto plaću od 6500 kuna, koja radniku sjedne na tekući račun, poslodavac izdvojio 1544.34 kune za zdravstveno osiguranje. Radi se o računici za samca u Zagrebu, bez djece, koju je Index napravio u suradnji s RRIF-om.
Na neto plaću od 9000 kuna poslodavac za zdravstveno osiguranje mora platiti još 2263.69 kuna. Ako je neto plaća u iznosu od 12.000 kuna, za zdravstveno osiguranje iz takve se plaće izdvaja 3126.90 kuna. Kod neto plaće od 15.000 kuna na doprinos za zdravstvo odlazi dodatnih 3990.11 kuna. Neto plaća od 20.000 kuna poslodavca će samo za doprinose za zdravstveno koštati dodatnih 5428.80 kuna. Od primjerice 50.000 kuna neto plaće, doprinos za zdravstveno ide u iznosu od još 15.796.05 kuna.