ZAVRŠILA JE press konferencija Ministarstva zdravstva na kojoj je objavljen nalaz zdravstvene inspekcije i zaključak stručnog povjerenstva o slučaju preminulog kolege novinara Vladimira Matijanića.
Matijanić je preminuo 5. kolovoza nakon što 4 dana nije detaljno pregledan. Što je i temeljem čega zaključila inspekcija, odnosno članovi povjerenstva koji tvrde da nemaju nikakve veze s HDZ-om?
Vladimira Matijanića trebalo je pregledati, ali nitko iz zdravstvenog sustava nije kriv što nije pregledan kako treba, može se iščitati iz izjava članova Beroševog stručnog povjerenstva.
Naime, tvrde da je sve bilo po propisima, da nije bilo stručnih pogrešaka, ali se u isto vrijeme pravdaju da to proizlazi iz dokumentacije koju su dobili te da je Matijanića trebalo detaljnije pregledati.
Članovi povjerenstva više su puta istaknuli kako je Matijanić trebao sam otići na Hitnu te da je trebao poslušati liječnicu obiteljske medicine koja mu je, tvrdila je danas, rekla da ide na hitni prijem, a ne medicinske djelatnike s hitnog prijema splitske infektologije s kojima je razgovarao telefonski.
Na direktna pitanja bi li oni Matijanića hospitalizirali nisu konkretno odgovarali, ali smatraju da bi bilo dobro da je bilo detaljnije pregledan.
Zanimljivo je spomenuti da u nalazu piše da je Matijanić bio nemaran pacijent, a onda kad su trebali pojasniti naveli su primjer da nije obavio magnet srca zbog klaustrofobije, a liječnici nisu smatrali da mu je toliko potreban da bi ga trebalo uspavati kako bi napravio pregled.
Mnogo nelogičnosti, mnogo kontradiktornih rečenica, iz kojih proizlazi da si je Matijanić sam kriv jer nije adekvatno pregledan.
Sve možete pročitati u nastavku teksta.
>> Dva tjedna od Matijanićeve smrti umjesto odgovora imamo laži i zataškavanje
PRESSICU KOJA JE TRAJALA DVA SATA POGLEDAJTE NA VRHU ČLANKA
Tekstualni prijenos pressice
Beroš predstavlja prisutne
Predstavit ćemo nalaz oko smrti gospodina Matijanića.
Prije svega, izražavam sućut njegovoj obitelji.
Odmah po saznanju za ovaj događaj naložio sam inspekciji da provede istragu i utvrdi sve činjenice i na temelju njih donese stručno mišljenje.
Nalaz inspekcije će predstaviti voditeljica službe za inspekcije u Ministarstvu zdravstva Mirjana Tadić.
Želim napomenuti da je nalaz prije konferencije dostavljen obitelji Matijanića.
S nama su i prof. Julije Meštrović, ravnatelj KBC-a Split, Radmila Majhen Ujević, doktorica medicine i zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za Hitnu medicinu Splitsko-dalmatinske županije, Marko Rađa, doktor medicine i ravnatelj Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije, i Emilija Ugarković, doktorica medicine, specijalistica obiteljske medicine i liječnica pokojnog Vladimira Matijanića.
Članovi stručnog povjerenstva sukladno zakonu su imenovani kao predstavnici struke: izvanredni profesor, specijalist infektologije Ivan Puljiz, Senka Kajčić specijalist hitne medicine, izvanredni profesor Eduard Galić, specijalist interne medicine i uže specijalnosti kardiologije, izvanredni profesor Venija Cerovečki Nekić specijalist obiteljske medicine, docent doktor Miroslav Mayer, specijalist interne medicine i uže specijalnosti reumatologije, Davor Mayer, specijalist sudske medicine.
Tadić o nalazu
Zahvaljujem na prilici da prezentiram nalaze.
Nadzor je obavljen u KBC-u Spit, u Zavodu za hitnu medicinu, u Domu zdravlja u ordinaciji doktorice Ugarković te u privatnoj ambulanti. Temeljem nadzora i mišljenja utvrđeno je sljedeće.
Mi smo obradili ranije zdravstveno stanje. Pokojni je bolovao od više bolesti. Nije se redovito kontrolirao. Pacijenti s njegovim dijagnozama imaju veći rizik od teškog oblika i smrti ako dobiju covid, pacijent je samoinicijativno kontaktirao imunologinju koja mu je savjetovala da prolongira cijepljenje. Nakon toga se više nije javio.
Necijepljenje protiv covida dodatno povećava rizik kod takvih bolesnika.
O tijeku zbrinjavanja govori Tadić
Primljen je 2.8., učinila se obrada te je pušten kući uz preporuke. Sve je bilo po pravilima struke, osim što ga je pregledala specijalizantica uz telefonsku konzultaciju specijalista.
5. 8. pacijent telefonski kontaktira dispečera Hitne te je na intervenciju upućen tim T1, s liječnikom, prema izmjerenim parametrima nije bilo razloga za prijevoz u zdravstvenu ustanovu. Istog dana tijekom druge intervencije pacijent je bio u vrlo lošem stanju. Unatoč provedenim mjerama dolazi do smrtnog ishoda.
"Nepravilnost prilikom obdukcije"
Utvrđena je proceduralna nepravilnost prilikom obdukcije.
"Umro je zbog covida"
Analizom postupaka zdravstvenih djelatnika koji su bili uključeni u pružanje medicinske skrbi pacijentu nismo uočili značajnijih stručnih propusta. Skup dvaju akutnih upalnih zbivanja vitalnih organa: srca i pluća, doveo je kod pacijenta do rapidnog pogoršanja srčane i dišne funkcije koja je rezultirala kardiorespiratornim arestom, pri čemu brzina kliničkog urušavanja stanja pacijenta govori da je kod njega bila ključna uloga brzonapredujućeg razvoja miokarditisa koji je doveo do smrti mehanizmom maligne aritmije, što može nastupiti u iznimno kratkom vremenskom periodu. Smrtni ishod bio je posljedica nepredvidljivog odnosno brzonapredujućeg tijeka upalne bolesti srčanog mišića i plućnih promjena kao komplikacije osnovne bolesti covid-19.
"Komunikacija sa sustavom nadilazila je uobičajeni opseg"
Iz opsega komunikacije sa zdravstvenim djelatnicima i poduzetih aktivnosti u okviru javnozdravstvenog sustava, prisutna je viska razina dostupnosti zdravstvene zaštite kako primarne, tako i bolničke zdravstvene zaštite. U toj komunikaciji, koja je u dijelu nadilazila uobičajeni opseg (primjera radi, izravna telefonska komunikacija s bolničkim specijalistom), vidljiv je i vremenski kontinuitet dostupnosti.
Iz svega navedenog, ovaj predmet upućujemo Hrvatskoj liječničkoj komori na eventualno postupanje te Općinskom državnom odvjetništvu Republike Hrvatske u Splitu na njihovo traženje.
Slijede pitanja novinara
(Pitanja su boldana)
U četiri dana Matijanić nije adekvatno pregledan. Imao je povijest bolesti, otpušten je iz bolnice krajem 2021. Cijela komunikacija se nastavlja putem telefona 4. i 5. kolovoza. Je li neko od članova povjerenstva imao izdvojeno mišljenje? Kažete da se nije redovito kontrolirao, što to znači, koje kontrole? Koliko nam je poznato, bio je pod terapijom. Nisam baš siguran da sam vas dobro razumio, kako se to nije kontrolirao?
Beroš: Nalaz sam zaprimio u kabinet, ja sam ga pročitao, primio na znanje. S obzirom na to da se radi o jednom stručnom mišljenju, oni su tijekom svog rada sagledavali literaturu, stručno mišljenje je usuglašeno. Svi su ga potpisali.
Docent Mayer: Mi nismo istražna tijela i komentiramo medicinsku dokumentaciju koja nam je dostupna. Neredovitost kontroliranja znači da je u rujnu razvio prve tegobe. Obrađen je, dobio je antibiotike, on je zaprimljen u bolnicu. U 12. mjesecu je ležao u bolnici pod sumnjom da se radi o upali srčanih mišića. To je isključeno.
19.12. je bio naručen na magnetsku rezonanciju, nije mogao obaviti magnet zbog klaustrofobije. Kako nije imao simptome, nije mu predloženo da ga uspavaju. Isključene su maligne bolesti. Preporučena mu je terapija. Njegova slika upale mišića je bila blaga. Zatim je bio na kontroli, tada mu je preporučen lijek kojeg nije uzimao. Vjerojatno se preplašio kad je čuo o kakvom se lijeku radi. Nakon toga nije došao više kod doktorice. Išao je po drugo mišljenje. Ali nije obavio sve pretrage. Pluća nažalost nije obavio, nije obavio spirometriju. Nije imao niti jednu sliku pluća niti je, iz dokumentacije koju smo mi imali, dolazio na kontrolu kod doktorice.
Zašto nije zaprimljen u bolnicu?
Mayer: Ekstremno je mala šansa da se prepozna rizik nakon 12 sati od početka covida, kad je došao na Hitni prijem infektologije. Žao mi je što mu nisu napravili EKG i RTG.
Koje pretrage su napravljene taj dan?
Mayer: Uzet je status, saturacija, nisu rađene druge pretrage.
Da je napravljen EKG, bi li se vidjelo što? Je li doktorica znala za njegove dijagnoze?
Mayer: Ne mora značiti. Ne znam koliko je doktorica imala uvid u njegovu povijesti bolesti.
Koji se ljudi onda hospitaliziraju ako ne ljudi s takvim bolestima i koji su jako rizični?
Mayer: Mislim da je ključni problem što više nije pregledan u hitnoj ambulanti...
Biste li ga vi pustili bez daljnjih pretraga? Vi osobno. Vaš kolega Mrsić je rekao da kod kuće nije imao šanse.
Mayer: Tu postavljate pitanje algoritama u Hitnoj. On bi možda imao lažno dobar nalaz. Ja radim na internoj, mi bismo napravili EKG i osnovne laboratorijske nalaze, ali oni možda ne bi pokazali pravo stanje.
Bi li mu pomogao Paxlovid?
Mayer: On bi bio mogući kandidat za lijek koji se uzima kod kuće, ali lijeka još nema. Radi se o Paxlovidu.
Rekli ste da mu je rečeno da se javi u slučaju pogoršanja, kad se trebao javiti? Pa javio se.
Mayer: Mislim da je najbolje da to komentira kolegica koja je napisala uputnicu da ide na Hitnu. Sve što ste rekli je točno, da se napravio više, bilo bi dobro.
U telefonskim razgovorima on nije imao snage otići do WC-a, tim T1 koji je došao do takvog pacijenta koji je rizičan i koji ne može do WC-a, procijeni da ga ne treba voziti na daljnje pretrage... Pa tko bi ga onda trebao voziti u bolnicu?
Mayer: Nažalost, zadnji dan se događa taj poziv Hitnoj, što je tamo bilo, prilikom tog prvog posjeta, to ću prepustiti hitnjacima. Već tu je bilo jedno kašnjenje, ali i da je ranije odvezen tko zna kako bi se razvila situacija.
Tko je odgovoran što nije bilo Paxlovida, ministre Beroš?
Beroš odgovara: Nije dobro što skačemo s teme na temu. Ali dobro, ja ću vam reći sve što znamo. To je jedan od niza lijekova koji je dobio odobrenje. EK je to je prepoznala i ušla u pregovore s proizvođačem. Oni nikako da završe. Elementi koji su bitni i potrebni su maksimalna sigurnost, cijena, isporuka, sudski procesi. Mi smo se odmah pridružili zajedničkoj nabavi, ali pregovori još nisu gotovi.
Naravno da me muči što pojedine zemlje pokušavaju bilateralnim ugovorima doći do lijekova. Ti ugovori slabe zajedničku nabavu.
Hoćete li sad odgovoriti Hubolu? Imate li narudžbenicu za taj lijek u svojoj ladici?
Laž je da imam ugovor na stolu za potpis. Netko namjerno plasira tu tezu, da je Paxlovid lijek koji treba doći u ljekarne da ga netko kupi.
Načelno govorim, biste li vjerovali proizvođaču koji vam prodaje automobil i kaže da za sve nuspojave ste sami krivi?
Zašto je u onda u smjernicama od veljače naveden lijek kojeg nema?
To su stručnjaci pisali, taj dokument.
EMA, europska agencija, odobrila je taj lijek u siječnju...
Taj lijek je prošao stručne kontrole, i to je dovoljno odobrenje. EK želi sklopiti posebne ugovore s proizvođačem. Vjerujete li da bi pregovori RH bili učinkovitiji od pregovora EK?
Imamo li mi više standarde od Njemačke koja je nabavila Paxlovid?
Ne.
Slijedi kardiolog Galić
Nama u povjerenstvu je teško kad se susrećemo sa smrću, i mi to proživljavamo. Mi iz ovih nalaza koje smo imali, UZV srca je 2020. bio uredan, dodatna pretraga koja je bila preporučena, magnet, nije mogao učiniti. On je imao termin, ali nije mogao ići na njega. On naravno može imati zahvaćeni srčani mišić i ranije. Imamo podatak iz srpnja, kada je imao markere da je sve potpuno u redu. Da tog časa nije imao predispoziciju za nešto. Dijagnozu miokarditisa je teško postaviti, i mi isključujući druge simptome, dolazimo do dijagnoze nečega što je užasno rijetko. On se događa u kasnijoj fazi bolesti. Ograničene su nam spoznaje o utjecaju covida na miokard.
Da je došao u drugi klinički odjel, npr. na internu, tamo bi mu napravili EKG. Je li se moglo posumnjati? On nije imao nikakvih znakova, koliko smo vidjeli iz dokumentacije koju smo dobili. Iz dokumentacije koju smo mi vidjeli, on je imao uredan nalaz na plućima.
Kako to? Otkad?
Galić: 5. kolovoza, kad je Hitna došla. Mi imamo samo dokumentaciju, i sve je bilo uredno.
Znači, liječnik iz T1 ga je poslušao, i vi kažete da je imao uredan nalaz na plućima...
Galić: Mi imamo dokumentaciju koju imamo. On je imao s jedne strane sugestiju da se u bolnicu javi.
Pa javio se u bolnicu...
Galić: Ja se slažem s vama. Da se doista javio u bolnički prijem, bio bi vjerojatno pregledan...
Biste li se vi osobno zadovoljili s time da ga samo preslušate?
Galić: Da mene pitate, ja bih presudio kako bi tu osobu doživio. Vjerojatno bi kolegici bilo lakše da ga je odvela. Ali lako je sada govoriti.
Ako je imao uputu da ode u bolnicu, zašto ga hitna nije odvela... Kako znamo da je došlo do miokarditisa, ako nije bilo pregleda srca više tjedana i mjesecima? Po kojim simptomima i možete li službeno tvrditi da je došlo rapidno do toga?
Galić: Po kliničkoj slici se radi o rapidnom pogoršanju. Predmnijevamo da se, odnosno da nema dvojbi, da se radi o ozljedi miokarda.
Nalaz bolesti je užasno tragičan. Sam tijek bolesti je bio toliko brz, teško je dati konačan odgovor.
Sad ste naveli niz nalaza, a rekli ste da se nije redovito kontrolirao?
Galić: Nismo tako rekli. Kardiolog ga nije vidio od 2020., ali je radio neke pretrage krajem srpnja.
Rekla je kolegica Tadić da je Matijanić bio neredovit kod liječnika...
Tadić odgovara: Nismo decidirano naveli da nije redovit, nije trošio terapiju. To je proizašlo iz dokumentacije koju imamo. Nisu svi recepti podignuti koje je dobio.
Rekli ste da je bio nemaran pacijent.
Tadić: Ne, nismo to htjeli reći.
Slijedi Meštrović, ravnatelj KBC-a Split: Sve je ispravno, nije bilo stručne greške
Rezultati našeg nadzora koreliraju s ovim nalazima povjerenstva. Spomenuli ste neke proceduralne primjedbe, uzet ćemo ih u obzir, u odnosu na sam meritum, nije bilo stručne greške.
Koje su to proceduralne greške, što je s lijekom kojeg nije bilo?
Meštrović: Bilo je riječi o tome da je u Hitnoj bila specijalizantica, obavila je pregled kako je trebala, donijela zaključak za koje naše povjerenstvo misli da je ispravno.
Lijeka remdesivira nije bilo. Koliko je indiciran lijek, bolje da kaže netko stručan, a ne ja.
Da ste vi osobno bili u ambulanti ili na telefoni ili u timu T1, bi li Matijanić bio za hospitalizaciju?
Meštrović: Naša doktorica je postupila ispravno!
Biste li vi napravili koju pretragu više?
Meštrović: Ne bih komentirao ostale događaje, ja govorim isključivo o KBC-u Split, kolegica je postupila ispravno.
Koliko pacijenata nije dobilo lijek tog dana?
Meštrović: Ne znam.
U vašoj domeni posla je da vodite računa o tome da lijek postoji u bolnici. Ako ga nema u cijeloj Hrvatskoj onda je to problem Ministarstva, ali ako ga ima u Hrvatskoj, a navodno ga je bilo i trebao je biti dan Matijaniću. Dakle, tko je odgovoran što u vašoj bolnici nije bilo lijeka?
Meštrović: U tom trenutku nije bilo raspoloživog lijeka. O indikacijama ne bih govorio.
Jesu li u inspekciju uključeni telefonski razgovori? Što vi mislite o tome da vaše osoblje ima takav način komunikacije?
Meštrović: Žao mi je zbog ovakvog ishoda. To je ono što nas opterećuje, kako bi čovjek postupio... U tim razgovorima nije bilo stručne greške. To je zaključak našeg povjerenstva. Naš nadzor je zaključio da se ne može donositi neki zaključak bez kliničkog pregleda pacijenta. I to je nedostajalo. U tim razgovorima je zaključeno da je netko morao pacijenta pregledati.
Pacijenta je morao netko pregledati, ne može se to preko telefona.
Spomenuli ste specijalizanticu i doktora kojega je kontaktirala, kako je specijalist mogao što zaključiti?
Meštrović: Na temelju kliničkog nalaza i to je bilo ispravno.
Kakvog nalaza, ako mu ništa nisu radili? Niti jedna ozbiljna pretraga nije napravljena. I onda on razgovora s dežurnim liječnikom koji mu kaže da se javi za pet dana. Pritom on ne ulazi u njegov eKarton i nema uvid u njegove nalaze.
Meštrović: Ako su životni znakovi bili takvi kakvi su opisani, mi moramo to uzeti u obzir, da nije bilo kliničke indikacije, ovo što vam govorim to je stručno.
Znači li to da vi mislite da je doktor imao uvid u njegov nalaz?
Meštrović: Ja bih zamolio nekoga iz stručnog povjerenstva da to razjasni.
Ponudili ste ostavku kad je došlo do zamjene identiteta u splitskoj bolnici, biste li je opet mogli ponuditi?
Meštrović: Ako bi to pomoglo. Nikakav problem. Ono su bile onakve okolnosti. Bila je situacija kakva je bila, KBC Split je prošao teške trenutke. Mi smo pregledali 45 tisuća pacijenata u vrijeme korone. Nije nam bilo lako. Uspjeli smo sve prebroditi. Ovo što se sad dogodilo je žalost za sve nas. Pokušavam najiskrenije odgovoriti.
Slijedi Beroš o Remdesiviru
Priča koliko je bilo doza Remdesivira na dan 10. 8.:
Prema mišljenju struke, lijeka je bilo dovoljno. Važno je spomenuti da sukladno onom što sam rekao, EK sklapa okvirne sporazume s proizvođačem.
Tko je odgovoran da ga nije bilo?
Beroš: U ovom slučaju nije bio indiciran.
Ali tko je odgovoran, zašto ga nije bilo?
Beroš: U ovom tužnom slučaju nije ni ordiniran taj lijek.
Ali mogao je biti netko od nas na mjestu Matijanića, i ne bi bilo lijeka.
Beroš: Nije bio lijek ordiniran. Bilo bi lijeka da ga je trebalo.
Liječnica nije rekla da bi bilo dobro da uzme lijek?
Beroš: Tako proizlazi iz medicinske dokumentacije. Najbolje da nam se referira na to infektolog.
Rekli ste da je lijekova bilo dovoljno, ali bila je i jedna onkološka bolesnica koja navodno također nije dobila lijek.
Beroš: To ne znam, svatko tko je trebao lijek ga je mogao dobiti.
Doktor Puljiz o pregledu 2. kolovoza na Hitnom prijemu splitske infektologije
On je došao bolestan, 10, 12 sati od prvih simptoma. Imao je blagu temperaturu, doktorica je napravila korektan pregled i procijenila je da nije potrebna dodatna obrada. Sve je lege artis napisano, napisana je preporuka da se javi obiteljskoj liječnici ili ako se pogorša stanje na Hitnu opet. On nije imao indikacije za remdesivir tog prvog dana. To bi možda bilo do drugog dana. Njemu je hitni prijem bio otvoren, mogao je doći. Imao je uputnicu, pitanje je bi li lijek promijenio tijek bolesti.
Vi stalno gurate u prvi plan sumnju da mi dovodimo u pitanje vašu stručnost. Vi kažete imao je uputu da se javi na hitni prijem. Zašto onda sustav ne reagira i ne preporučuje hospitalizaciju? Čak i kad je Hitna došla, nisu ga vodili na hitni prijem.
Puljiz: Moramo reći da nije uobičajena praksa da specijalist dođe na telefon, to je izvan svih pravila.
Zašto ga nisu hospitalizirali ako je imao uputu da dođe na hitni prijem u slučaju pogoršanja? Zašto mu je rekao da se javi za 5 dana?
Puljiz: Kolega teško može preko telefona trijažirati. Prema simptomima koje je imao teško je bilo procijeniti je li za hospitalizaciju. Trebao je doći na Hitnu.
Čovjek je tražio telefonski pozivom pomoć.
Puljiz: Telefonski poziv su uslijedili poslije, on je drugi dan već dobio uputnicu da se može javiti na Hitnu.
Ali on se javio na telefon i tražio savjet, pomoć.
Puljiz: To je bilo tek 4. navečer. Ali teško je preko telefona išta reći.
Mi u dežurstvu ne razgovaramo s pacijentima, to nije praksa. Kolega je dežuran, on ima obaveze, on ne može biti na telefonu i trošiti vrijeme na razgovor.
Biste li mu vi osobno rekli sjednite na taksi i dođite na Hitnu?
Puljiz: Lako je biti general poslije bitke. On nije trebao dozvolu da dođe doktoru. Mogao je doći.
Ali liječnik je tu da ga savjetuje...
Puljiz: Doktorica obiteljske mu je rekla da se javi na hitan prijem.
5. kolovoza dolazi Hitna i njegova partnerica traži da ga odvezu, zašto nisu?
Puljiz: To će komentirati netko iz Hitne.
On je zapravo trebao postupiti suprotno onome što mu je rečeno preko telefona. Znači trebao se izboriti samo za sebe i suprotno telefonskim preporukama doći na Hitnu.
Puljiz: Napravljen je standardni protokol.
On se javio doktorici zbog temperature koja je počela rasti, ona mu daje savjet da dođe na pregled.
A što ako nije fizički mogao doći?
Puljiz: On je bio mobilan i da je došao, bio bi pregledan.
On je krivo radio jer je slušao liječnike na telefon, a ne svoju doktoricu?
Puljiz: Bolnički liječnici ne dolaze na pregled u kućne upute. Teško je telefonski reći bilo što pacijentu.
Doktorica Kajčić slijedi
Zašto ga Hitna nije odvela kada je došla u kućni posjet?
Kajčić: Prvi posjet je bio 5. kolovoza, doktorica je procijenila, prema parametrima i statusu, da nema indikacija za transportom. To su oni podaci koje smo mi iščitali iz medicinske dokumentacije. Napravila je klinički pregled, fizički ga je pregledala.
Mrsić kaže da ga je odvela Hitna, čovjeka koji već ima uputnicu za hitan prijem, mislite li vi osobno da bi imao veće šanse?
Kajčić: S obzirom na cijelu sliku, na nagli nastup miokarditisa, brzo progresivnog, čisto sumnjam.
Kad ga je doktorica s Hitne pregledavala, nije imao kliničke znakove za to.
Je li ona točno napisala taj nalaz? Je li moguće da nije imao nikakve naznake?
Kajčić: U jednom trenutku može doći do točke urušaja. To se vrlo često vidi kod mladih ljudi.
Da ste vi bili u kolima, biste li ga ostavili kod kuće?
Kajčić: Da sam bila tamo, morala bih vidjeti sve nalaze.
S obzirom na njegove nalaze, je li trebalo napraviti još neke pretrage?
Kajčić: Mi možemo reći, ona je poslušala i nije dobro čula. Intersticijska upala pluća se ne mora čuti stetoskopom. Da je bio odvezen u bolnicu, napravila bi se obrada.
Je li tko od vas politički aktivan u HDZ-u? Nema članova HDZ-a u povjerenstvu?
Svi: Nema.
Je li Matijaniću kortikosteroid koji mu je dala doktorica mogao pogoršati stanje?
Kajčić: Prema dokumentaciji, on je dan po dojmu doktorice. To nije bilo potrebno. Je li moglo to utjecati na pogoršanje? Morala bi se doza značajno povećati za to. Vjerojatno nije bilo ni štetno ni korisno, ja drugo ne mogu komentirati. Pacijent je bio visokog rizika, ne imunokompromitiran.
Tok bolesti je bio strašan, ali imunosupresije nije bilo.
Imunosupresiran nije mogao biti, ali imunokompromitiran je mogao biti.
Kajčić: Mi nemamo podataka da bi Sjogren imao takav brzi tok miokarditisa.
Sjogren je mogao povećati rizik infekcije. Ali pacijenti sa Sjogrenom nemaju veću smrtnost. Onaj dio s intersticijskom bolesti pluća je važan.
Beroš se javio za riječ
Da me se krivo ne shvati, ja doista zahvaljujem medicinskoj sestri i doktori koji su se javili, ali način je da se komunicira s obiteljskom liječnicom.
Pozivam Mrsića da dođe pred ovo povjerenstvo da svoje opservacije dokaže i utemelji. Inzistirao sam da se sve utvrdi istinito i točno. Pozivam Mrsića da ispita povjerenstvo.
Slijedi obiteljska liječnica Matijanića
Ugarković: On je bio moj pacijent godinu i pol. Upoznata sam bila s njegovim komorbiditetima. Bio je drag, specifičan. Bolesti koje je imao naravno da su bile za posebnu pozornost, koju sam ja i obraćala. Kako me zbog zdravstvenih razloga neko vrijeme nije bilo, pregledala bih nove nalaze kad bih se vratila. On možda nekad zbog svog posla nije stigao, ali onda bi zatražio opet uputnicu pa bi riješio. Mi smo bili 2., 3., i 4., kolovoza u komunikaciji, javljao je uglavnom simptome - blagi umor i temperatura i što ja mislim o tome da je rizičan jer nije cijepljen. Rekla sam da ćemo ići korak po korak, da ne ide odmah na najgoru priču da će to završiti tragično. Tog 2. nisam znala da je bio na hitnoj. 3. 8. sam saznala i 3. 8. mi je rekao da temperaturu ne može skinuti, ja sam mu rekla da mu pišem uputnicu za hitni prijem...
Za Hitnu se piše uputnica?
Ugarković: Može se doći i bez uputnice: ja sam mu i 4. kolovoza rekla da ide. Ja sam ga stalno pitala za simptome. Respiratorne simptome nije imao, osjećao je umor. Nije bilo priče da on ne može s kreveta. Moje radno vrijeme je 4. završilo i niti jednom njegovom riječju nisam dobila neki podatak da je njemu izuzetno loše.
Jesu li za vas sve te dijagnoze, visoka temperatura, sumnja na intersticijsku upalu pluća, umor, bile dovoljne da mu se kaže da se hitno javi u bolnicu?
Ugarković: Ja sam njemu rekla 4. da ide u bolnicu.
Kako onda tumačite da Hitna nije imala taj stav?
Ugarković: Ne znam kako to komentirati.
Beroš pozvao Galića da objasni još nešto
Beroš: Jedna stvar nije rečena. Svi mi skupa moramo znati koji je taj vremenski interval u kojemu se ovakve stvari mogu dogoditi. Molim Galića da govori o vremenskom periodu kad se miokarditis mogao dogoditi.
Galić: On se razvio u danima koji su slijedili, teško je reći kada, ovdje se radilo o posebnom B fenotipu koji se razvio u prvim danima. On se ne može identificirati u kućnim uvjetima. Uzrok smrti je s velikom vjerojatnošću maligna aritmija koja se može dogoditi u nekoliko sekundi. Postoje brojne ozljede na srčanom mišiću. Po mom predmnijevanju, kako je to išlo naglo, ovdje se s velikom vjerojatnošću radilo o malignoj aritmiji koja je dovela do smrti.
Edem pluća se može razviti u sat i nešto.
Beroš za kraj: Budimo humaniji
Hvala svima na sudjelovanju, naučimo nešto, budimo svi humaniji i pozorniji. Svjedočite da je covid-kriza poremetila funkcioniranje sustava, sve djelatnike u zdravstvu molim da se vrate u uobičajeno funkcioniranje, da se pacijent vrati u fokus. U potpuno informatiziranim zemljama može se u svakom trenutku pogledati eKarton, nažalost to još nije kod nas moguće, moj zadatak je da to napravimo. Budimo potpuno iskreni, zahvaljujem sestri i liječniku koji su odgovorili Matijaniću na poziv. Ali treba se slušati obiteljske liječnike.