Jučerašnji posjet Joea Bidena Njemačkoj bio je iznimno kratak, ali američki predsjednik iskoristio je svaku minutu u Berlinu kako bi jasno dao do znanja da i dalje ima velike ambicije na svjetskoj sceni, pogotovo što se tiče Bliskog istoka i Ukrajine.
5. studenog održat će se predsjednički izbori na kojima će Amerikanci birati između demokratske kandidatkinje Kamale Harris i republikanskog kandidata Donalda Trumpa. Izborni pobjednik će u siječnju preuzeti predsjedničku dužnost od Bidena.
Europska obrana bila je kamen temeljac Bidenove vanjske politike, što je sušta suprotnost Trumpovoj politici, piše BBC. Kao priznanje za njegove napore, njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier dodijelio je Bidenu najviši orden - Veliki križ.
Berlin je drugi najveći donator Ukrajine nakon Washingtona
Sukob u Ukrajini najgori je rat koji je Europa doživjela od Drugog svjetskog rata. Kao i prije 80 godina, Europa je od SAD-a tražila koordinirano vodstvo i vojnu potporu. "Moramo nastaviti sve dok Ukrajina ne postigne pravedan i trajan mir... Moramo zadržati našu podršku", poručio je jučer Biden.
Mnogo će ovisiti o tome tko će pobijediti na američkim izborima. Europa se za pomoć Ukrajini oslanjala na američku vojnu pomoć. Berlin je drugi najveći donator nakon Washingtona, iako je količina pomoći slaba u usporedbi s njegovim saveznikom preko Atlantika.
Očekuje se da će ti dani američke darežljivosti završiti čim Biden napusti Bijelu kuću. Čak i ako Harris postane sljedeća predsjednica SAD-a, smatra se da će se Kongres vjerojatno okrenuti drugim prioritetima vanjske politike, poput Kine i Tajvana.
Što se tiče Trumpa, tijekom njegove administracije 2016. - 2020. odnosi s NATO-om bili su turbulentni. Trump nije jasno rekao želi li da Kijev izađe kao pobjednik iz sukoba. Unatoč tome što se u krugovima NATO-a govori da je Europa spremna na svaki scenarij, teško je vjerovati da bi Europa mogla uspješno "ići sama" ako bude morala.
Njemački obavještajci izdali upozorenje
Nakon početka ruske invazije punog opsega 2022., njemački kancelar Olaf Scholz obećao je povijesnu prekretnicu u sklopu koje će njegova zemlja nadići sjenu svoje nacističke prošlosti i uložiti velika sredstva u vojsku kako bi u potpunosti doprinijela zajedničkoj obrani saveznika.
Ovog su tjedna šefovi njemačkih obavještajnih službi upozorili da će Rusija kontinuiranim ulaganjem u svoju vojsku dovesti Rusiju u poziciju da napadne NATO do kraja desetljeća. Planirana njemačka obnova vojske zaglavila je u birokraciji. Vlada nije ni dogovorila budući obrambeni proračun.
Diplomati kažu da je Biden zabrinut zbog znakova "zamora Ukrajinom" dok se saveznici u Europi bore s vlastitim domaćim izazovima. Scholz je kod kuće pod velikim pritiskom popularne krajnje desnice i krajnje ljevice, obje simpatizeri ruskog narativa, uoči općih izbora sljedeće godine.
Jučer su se Scholzu pridružili francuski predsjednik Emmanuel Macron i britanski premijer Sir Keir Starmer. "Četvorka" je u zajedničkoj izjavi za tisak ponovila odlučnost da nastavi pružati potporu Kijevu. Britanski premijer Sir Keir Starmer rekao je da Rusija postaje sve slabija i da rat crpi 40 posto proračuna Moskve.
Zelenski želi ulazak u NATO i odriješene ruke u korištenju projektila dugog dometa
Potvrdio je da su on i drugi čelnici razgovarali "kojim dodatnim sposobnostima, opremom i resursima" mogu pomoći Ukrajini. Ali nije ulazio u detalje.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u svom Planu pobjede zahtijeva ulazak Ukrajine u NATO te odriješene ruke u korištenju projektila dugog dometa koje isporučuju UK i Francuska. Ti zahtjevi još uvijek nisu ispunjeni. Kritičari optužuju Bidena i njegove saveznike iz NATO-a za stalno odugovlačenje zbog straha od eskalacije s Rusijom.
Četiri lidera jučer su opetovano obećavala stalnu, nepokolebljivu potporu Ukrajini. Međutim američki predsjednik je na odlasku, za njemačkog kancelara se očekuje da će izgubiti na općim izborima sljedeće godine, dok francuski predsjednik i britanski premijer posrću kod kuće.
Za Ukrajinu, dodatna pomoć njezinih najvećih saveznika ne može doći dovoljno brzo. Ukrajina je u posebno ranjivom trenutku, ali i ostatak Europe također, zaključuje BBC.