Biljana Borzan u Bruxellesu organizirala stručni skup: EU godišnje baca 88 milijuna tona hrane

Foto: FAH

EUROPSKA unija ima moralnu i političku obvezu smanjiti količinu hrane koja se baca, istaknuto je danas na stručnom skupu posvećenom pitanju kako smanjiti bacanje i povećati sigurnost hrane u EU-u koji je u Europskom parlamentu organizirala Biljana Borzan, izvjestiteljica Europskog parlamenta za pitanja bacanja i sigurnosti hrane, priopćio je ured zastupnice.

Na konferenciji je sudjelovao povjerenik Europske komisije za zdravstvo i sigurnost hrane Vytenis Andriukaitis, a Udruga poljoprivrednika COPA-COGECA, FoodDrinkEurope, Eurocommerce, udruga potrošača BEUC, Federacija europskih banaka hrane i Europski ured za okoliš su na konferenciju poslali govornike koji su predstavili perspektivu i prijedloge tih sektora.

“Europska unija, kao jedna od najnaprednijih i najbogatijih zajednica na svijetu, ima moralnu i političku obavezu smanjiti ogromne količine hrane koja se baci svake godine. Odbačena hrana predstavlja i traćenje resursa upotrebljenih za njenu proizvodnju poput vode, tla, radnih sati, struje, goriva i drugih vrijednih i često ograničenih resursa“, upozorila je Borzan (SDP/S&D).

20 posto hrane proizvedene u Europskoj uniji baci se ili ne iskoristi

Prema procjenama u EU se godišnje baci 88 milijuna tona hrane, pri čemu 53 posto otpada na kućanstva, 19 posto na prerađivače, 12 posto na restorane, 10 posto na primarnu proizvodnju poput poljoprivrede i 5 posto na trgovinski sektor.

"Situacija u kojoj se 20 posto hrane proizvedene u Europskoj uniji baci ili ne iskoristi, uz štetu od 143 milijarde eura godišnje, je nemoralna i neodrživa! U isto vrijeme, 55 milijuna Europljana si ne može priuštiti kvalitetan obrok barem svaki drugi dan. Komisija poduzima i poduzimat će korake da se to ispravi i tu će nam od koristi biti rad zastupnice Borzan i Europskog parlamenta,“ kazao je povjerenik Andriukaitis.

"Ne smijemo kompromitirati sigurnost da bi smo smanjili bacanje hrane"

Najavio je kako će Europska komisija ispitati koje europske propise treba mijenjati ili doraditi kako bi se uklonile prepreke za povećanje doniranja i smanjenje bacanja hrane. Između ostalog, spomenuo je odredbe o oznakama datuma "upotrijebiti do“ i "najbolje upotrijebiti do“ čije značenje razlikuje manje od polovice građana. Nerazumijevanje roka trajanja hrane značajno doprinosi bacanju hrane u domaćinstvima.

„Trenutno pedeset i dva europska propisa utječu na bacanje hrane, na pozitivan ili negativan način. Prije spomenute odredbe o označavanju datuma i propisi o plaćanju PDV-a na donacije su primjeri zakona koje treba mijenjati ili doraditi. U isto vrijeme, potrebno je pooštriti neke higijenske propise i regulativu o pružanju informacija o hrani potrošačima. Ne smijemo kompromitirati sigurnost da bi smo smanjili bacanje hrane, to mi je crvena linija“, kazala je Borzan, navodi se u priopćenju.

Izvještaj Europskog parlamenta za smanjenje bacanja i povećanje sigurnosti hrane trebao bi biti dovršen i izglasan do ljeta 2017. Nakon toga Europska komisija, kao izvršno tijelo Unije, preuzima realizaciju mjera koje će Parlament predložiti.