BIVŠI britanski ministar obrane Michael Fallon napisao je tekst za The Telegraph u kojem analizira najavu prijave Finske, a vjerojatno i Švedske, za ulazak u NATO. U nastavku prenosimo analizu:
Odluka Finske da se prijavi za članstvo u NATO-u, koju će gotovo sigurno slijediti Švedska, vjerojatno je Putinova najveća pogreška i najgora procjena do sada. Budimo jasni što ovo znači. Obje zemlje žele se pridružiti NATO-u, ne zato što se boje bilo kakvog neposrednog ruskog napada, nego zato što vjeruju da je snažan savez najbolje jamstvo europske sigurnosti.
Također razumiju da Rusija i NATO ne mogu biti ravnopravni partneri. Rusija je više puta pokazala da ne poštuje međunarodne ugovore: Putin je prekršio sporazume o međunarodnim granicama, o upotrebi kemijskog i biološkog oružja, o stacioniranju trupa u Gruziji i Moldaviji, o razvoju nuklearnog oružja...
1994. Rusija je bila jedna od potpisnica Budimpeštanskih sporazuma, jamčeći teritorijalni integritet same Ukrajine. 20 godina kasnije napala je Krim i započela pobunu u Donbasu.
Finska i Švedska se ne trebaju bojati odmazde
Finska i Švedska već znaju da Rusija ne može spriječiti njihovo pridruživanje niti se trebaju bojati odmazde. Ako navodno snažna ruska vojska nije uspjela osvojiti Kijev, malo je vjerojatno da će moći zauzeti Helsinki. Rusija se sada suočava s dugim i teškim ratom.
Stoga se ni Finska ni Švedska ne smiju smatrati slabićima koji očajnički traže zaklon pod NATO-ovim kišobranom. Obje imaju vrlo učinkovite, dobro opremljene vojske koje već treniraju i vježbaju s NATO snagama. Također, godinama imaju istaknutu ulogu u Zajedničkim ekspedicijskim snagama koje je Britanija osnovala 2014.
Finske obrambene snage i njezina granična straža dugo su se temeljile na obveznom služenju vojnog roka. Finci su bili na čelu nedavne velike vježbe NATO-a u kibernetičkoj obrani.
Švedska je razvila koncept totalne obrane: ponovo je uvela ograničeni vojni rok i redovito testirala svoje stanovništvo u nacionalnim vježbama otpornosti. Obje zemlje imaju moderno ratno zrakoplovstvo i mornaricu.
NATO će biti jači nakon njihovog pristupanja, a sigurnost svih baltičkih država bit će dodatno pojačana.
Svijet se dijeli po novim linijama
Ono što ovi zahtjevi za članstvo u NATO-u signaliziraju je širi odmak od neutralnosti, priznanje da se svijet dijeli po novim linijama. Stoga bi NATO trebao prihvatiti obje prijave što je prije moguće: Švedska i Finska već ispunjavaju sve kriterije za članstvo.
No veći je izazov za Savez u tome kako će reagirati na manje napredne kandidate koji još nisu spremni za članstvo. Za Gruziju, Bosnu i Hercegovinu i ostale trebali bismo razmotriti jači oblik pridruženog članstva prema kojem će NATO pristati isporučiti obrambeno oružje koje im je potrebno. Trebali bismo ponoviti model naših Zajedničkih ekspedicijskih snaga i omogućiti državama kandidatima da obučavaju i vježbaju svoje vojske s članicama NATO-a.
NATO ostaje najuspješniji vojni savez na svijetu. To nas je čuvalo u zapadnoj Europi više od 70 godina. Upravo će postati još jači.