NEKADAŠNJI viši časnik britanske vojske i bivši načelnik Glavnog stožera lord Richard Dannatt iznio je svoje viđenje rata u Ukrajini u tekstu koji je napisao za britanski Telegraph.
"Oni koji su prošle godine u ovo doba mislili da Vladimir Putin neće izvršiti invaziju na Ukrajinu, ili su vjerovali da bi bio lud da to učini, propustili su situaciju sagledati iz njegove perspektive. Za njega je odluka o invaziji bila posve logična, iako je osnova njegove specijalne vojne operacije bila fatalno pogrešna od samog početka, što tada nije znao", započeo je Dannatt.
Dannatt: Dokazi sugeriraju, svaki novi ruski napad će propasti
Putin je krenuo u napad još 2014. godine, kada je pripojio poluotok Krim. Nakon toga je podržavao separatističke snage u regiji Donbas u istočnoj Ukrajini, a zatim je, u kolovozu prošle godine, svjedočio krajnjem neuspjehu dvadesetogodišnjeg angažmana Zapada u Afganistanu, kada je napušten Kabul. U tom je trenutku postao siguran da je Zapad lišen jakog vodstva, nastavio je Dannatt.
Ohrabren neuspjesima Zapada, Putin je 24. veljače naredio svoju "specijalnu vojnu operaciju" protiv Ukrajine. Dannatt smatra kako dokazi sugeriraju da će svaka nova ruska ofenziva propasti, dok bi visoko motivirani i sve bolje obučeni Ukrajinci mogli potpuno uništiti moral ruskih snaga.
"Zapad mora nastaviti čvrsto stajati zajedno"
"Međutim, čak i kada bi se Ruse natjeralo na povlačenje iz Ukrajine, uključujući Krim, bi li Kremlj promijenio svoj stav prema Zapadu, bez obzira hoće li Putin biti smijenjen ili ne? Uostalom, nije samo Putin smatrao da Ukrajina zauvijek treba biti dio Velike Rusije", napisao je Dannatt u tekstu.
Umirovljeni britanski časnik potom je postavio pitanje kada će Zapad ponovno moći vjerovati Rusiji, kada će se ukinuti sankcije te kako europske zemlje mogu osigurati da više nikada ne postanu toliko trgovinski zapetljane i energetski ovisne o Rusiji.
"Ovo su neugodna pitanja s kojima se NATO, SAD i europski čelnici moraju suočiti. Realan zaključak koji će se morati prihvatiti, iako će biti skup, jest da Zapad mora nastaviti čvrsto stajati zajedno i čvrsto odvraćati sve daljnje ruske ekspanzionističke težnje.
No s nestankom povjerenja, Zapad sada nema drugu opciju osim pobrinuti se za vlastitu sigurnost povećanjem potrošnje za obranu i snažnim raspoređivanjem sredstava odvraćanja duž dugih granica s Rusijom - granica koje će se uskoro proširiti kada se Švedska i Finska pridruže NATO-u", dodao je Dannatt.
"Ne postoji zamjena za odlučnu i oštru akciju na terenu"
Potom je naveo kako bi povećanje ulaganja u kopnene snage trebalo staviti na vrh liste britanskih prioriteta.
"Brutalni rat u Ukrajini pokazao je da, iako visokotehnološka suvremena oružja transformiraju bitku, ne postoji zamjena za odlučnu i oštru akciju na terenu. Ako naša zemlja želi odigrati svoju punu ulogu u NATO-ovoj strategiji odvraćanja, tada se mora financirati povećanje veličine i sposobnosti naših kopnenih snaga", smatra Dannatt. Povukao je paralelu s međuratnim 30-im godinama prošlog stoljeća.
"Tada je postojala zabrinutost zbog toga što britanska vojska na bojište nije mogla rasporediti jedan korpus, a danas ne može rasporediti niti jednu diviziju. Čovjek se pita jesmo li osuđeni na ponavljanje povijesti. Kao otočna država, očita je potreba za otpornošću naših lanaca opskrbe hranom i robom, ali je očita i naša sposobnost da prebrodimo pandemiju poput covida.
Uz to, u uvjetima rasta troškova života uzrokovanih ne samo ratom u Ukrajini, otpornost također znači sposobnost civilnog društva da učinkovito funkcionira tijekom industrijskih kriza", smatra Dannatt.
"Prevencija je bolja od liječenja, a odvraćanje je beskrajno bolje od rata"
Na kraju svoje analize vratio se na rat u Ukrajini i njegove posljedice.
"Ako se želi obuzdati Rusiju i zajamčiti europsku sigurnost, onda postoji cijena koju treba platiti. Jesu li kreatori politike 1930-ih proveli dovoljno vremena gledajući Europu kroz Hitlerove oči? Jesmo li mi danas Europu dovoljno gledali Putinovim očima?
Prevencija je bolja od liječenja, a odvraćanje je beskrajno bolje od rata. Uvijek imajte na umu da je štedljivost 30-ih umalo rezultirala katastrofom 40-ih godina. Sada ne smijemo dopustiti da se povijest ponovi", zaključio je Dannatt.