ĐANA Luša, profesorica s Fakulteta političkih znanosti, i Božo Kovačević, bivši veleposlanik u Rusiji, u emisiji Hrvatskog radija U mreži Prvog analizirali su posljedice za međunarodne odnose koje su proizašle ili će tek proizaći iz ruske invazije na Ukrajinu, koja je počela prije više od 300 dana.
"Svjedočimo skoro godini dana rata kojem se ne nazire kraj, taj rat je promijenio apsolutno cijelu međunarodnu zajednicu i utjecao na cijelu međunarodnu zajednicu. Stvara se nekakav novi svjetski poredak iako je možda nezahvalno govoriti o novom svjetskom poretku kada dolazi do ovakvih promjena", kazala je Luša.
"Zapad više nema strah kao 1991."
"Na samom terenu situacija je tragična, dok mi imamo sreću da uživamo u božićnim i novogodišnjim blagdanima, dio stanovnika Ukrajine proživljava nešto što nismo mogli zamisliti da ćemo svjedočiti u 21. stoljeću", dodala je.
"Danas je situacija sasvim drugačija. Rusija je u međunarodnoj izolaciji, odnosi između Rusije i Zapada su tako loši da lošiji ne mogu biti i Zapad danas više nema onaj interes niti onaj strah koji je imao 1991. godine", rekao je Kovačević.
"Ne može se samo jedna strana optužiti za nepoštivanje međunarodnih pravila i konvencija, Rusija je prekršila nekoliko načela UN-a, prvenstveno povredljivosti granica i ima izravan cilj promijeniti granice, okupirati dio teritorija susjedne države. Ali kao agresori javljale su se i druge članice Vijeća sigurnosti, u tom pogledu Rusija nije izuzetak", ističe bivši veleposlanik.
"Kina ne želi pobjedu Zapada"
Gosti su se osvrnuli i na poziciju Kine, koja ipak nije pružila vojnu pomoć Rusiji. "Pozicija Kine je specifična, s jedne strane neprestano se govori o jačanju Kine, preuzimanju globalnog vodstva od strane Kine. S druge strane, stalno se potencira slabljenje moći SAD-a. SAD je jedina ona sila koja još uvijek može očuvati ovaj poredak zasnovan na poštivanju međunarodnog prava i promoviranju nekakvih demokratskih vrijednosti", tvrdi Luša.
"Kina ne bi željela da Zapad pobijedi, ali s druge strane Kina ne bi željela biti detektirana kao saveznica, država koja podržava Rusiju, ako Rusija izgubi taj rat", uvjeren je Kovačević. Gosti su komentirali i tezu da je sve manje izgledno da se mirnim putem postigne nastojanje Kine za integracijom Tajvana u Narodnu Republiku Kinu.
"EU se nije na vrijeme pozicionirala kao relevantan igrač"
"Kina nikada nije uspjela ostvariti suverenitet nad Tajvanom i isto tako je jasno da su izgledi da se to postigne mirnim putem sve manji, a ako Kina nastavi na realizaciji te politike velikog pomlađivanja i integracije Tajvana unutar Narodne Republike Kine bez jasno izražene volje stanovništva Tajvana", poručio je Kovačević.
Kovačević je komentirao i ponašanje Europske unije od početka ruske invazije. "Europska unija je u krizi jer se nije na vrijeme pozicionirala kao relevantan igrač u sustavu međunarodnih odnosa i što nije uspjela ostvariti ono o čemu se u vrijeme administracije predsjednika Trumpa govorilo, a to je strateška autonomija", kazao je.
"Kriza u Ukrajini se reflektira i na jugoistok Europe"
"To je jedinstven slučaj da je vanjska opasnost povećala koheziju EU, ali to je kohezija pod američkim sigurnosnim kišobranom", dodao je Kovačević. Luša je naglasila da se kriza u Ukrajini reflektira i na jugoistok Europe. "Jugoistočna Europa predstavlja trbuh Europe i sve krize koje se dešavaju u neposrednoj blizini, a isto tako u Ukrajini se reflektiraju na jugoistok Europe prvenstveno zbog neriješenih pitanja, jedno je sigurno i pitanje proširenja EU", rekla je.
Kada je riječ o zapadnom Balkanu, europska vanjska politika ne govori jednim glasom. Znamo da je Francuska blokirala stjecanje statusa kandidata i onim državama koje su ispunile i najteže moguće uvjete koje je pred njih postavila Europska unija. Ja mislim da je to jedan od pokazatelja slabosti Europske unije", ističe Kovačević.
Luša je zaključila da je hrvatska vanjska politika u ovim turbulentnim vremenima imala dvije glavne preokupacije, a to su rat u Ukrajini i izbori u Bosni i Hercegovini.